Ikavsko-šćakavski Wiki

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Ikavsko-šćakavski Wiki (IkaWiki, ili Ikavsko-dinarska Wikislavia): je novija dialektalna Wiki-enciklopedija pretežno na ikavici otvorena od 30. XI. 2007. Ikavsko-šćakavski je u srednjem vijeku bio glavni službeni jezik Kraljevine Bosne, a danas ga još rabi oko 700.000 govornika većinom duž granice Hrvatske i BiH: najviše u dolinama Livna, Une i donje Posavine. Isprva su početni ikavski tekstovi zajedno s kajkavskima od 11. listopada 2007, bili uvršteni u zajedničku starohrvatsku WikiSlaviu (WikiCroatia). Postupak otvaranja za IkaWiki je započeo od kraja mjeseca studenog 2007, provizorno je dostupna za javnost kao probni uzorak na netu od 30. XI. 2007, - ali potom još nije formalno-službeno otvorena kao što je to već bilo za paralelni kajkavski i čakavski wiki. Krajem god. 2009, imala je 7 suradnika i 128 članaka, od kojih su polovica ikavsko-šćakavski ili o ikavskoj kulturi, a ino su štokavski i engleski o ikavici, itd.

Abstract

Ikavish-Šćakavian Wiki (IkaWiki or Wiki-Encyclopaedia and Library in Croat-Ikavian): This is an introduction of a special Wiki-Encyclopaedia and Internet-Library in Ikavish-Šćakavian, starting from november 2008. It is free for listening, and also for contributing and ameliorating by its bona-fide users. This includes also an open Internet-Library in Ikavian with the original authorized contributions in related poetry, prose, scientific news and the last discoveries. Its main language is Ikavish-Šćakavian idiom, used by about 700 000 speakers along the bordering zone of Croatia/Bosnia: chiefly in the valleys of Livno, Una and lower Sava). Formerly this Šćakavian was the official-public language in medieval Bosnian kingdom of the Kotromani dynasty during 14th-16th century. Then in 20th century during Yugoslavia it was oppressed, neglected and permitted only in private conversation, folklore and poetry: after a century this Ikavian Wikislavia was its first public reappearance on the world Internet. Most articles have an English subtitle, and longer ones include also an Abstract in its first chapter. Its leading principles are: total openess, no any censure, the last modern data, true informative reliability (no formalistic 'neutrality'), a moral approach - but also the objective elaboration of taboo-topics - elsewhere blurred or eliminated.

Uvodne napomene

U tiskanom obliku kod nas već postoji više klasičnih i opsežnih edicija o ikavici (vlastiti naziv: jugo-srb. "ikavština"). Naprotiv je na suvremenomu medjunarodnom internetu dostupna dokumentacija o šćakavskim ikavcima još uvijek vrlo oskudna, premda su ini slični mikrojezici i dialekti u Europi mnogo aktivniji i efikasniji baš preko interneta. Skoro sve ostalo na internetu iz Hrvatske i BiH je uglavnom jednoumno na Vukovom jekavskom standardu. Takodjer i u najvećoj elektronskoj enciklopediji Wikipedia, koja ima tzv. hrvatsku i bosanski inačicu često o posve sporednim temama, o ikavcima (i šćakavcima) nema zamalo ništa suvislo izim par općih fraza o 'ikavštini' tek kao nekoj marginalnoj "folklornoj egzotici", ali tamo nema nijedne jedine izvorne stranice na ikavsko-šćakavskim tekstovima.

Nasuprot nama, npr. kulturniji Španjolci, Talijani i ini iz Europske Unije zbog dogovorene i prihvaćene višejezičnosti EU, uz svoju Wikipediju na službenomu državnom standardu imaju na internetu još i javne paralelne elektronske enciklopedije na više svojih glavnih dialekata i minijezika: venetski, sicilski, sardinski, korzički, katalonski, bretonski, welški, flamanski, ... itd. Za nedemokratsku istočnu Europu tj. bivše komunističke imperije poput SSSRa i Jugoslavije, takvih minijezičnih i dialektalnih enciklopedija uglavnom još uvijek nema – pogotovo ne na internetu. Zbog toga je od 2006., iz sibirskog Tomska potaknuta i organizirana na internetu tzv. konfederacija WikiSlavia koja bi ostvarila elektronske enciklopedije na većini važnijih slavenskih dialekata.

U okviru toga je od ljeta 2007, tamo uspostavljen i starohrvatski dialektalni Wiki koji je od početka preko bivšega zajedničkog portala (hr.volgota.com), pretežno obuhvatio čakavske i kajkavske sadržaje uz manje ikavsko-šćakavskih. Potom je od studenog 2007, tehnički izdvojen posebni čakavski Wiki ili Encyclopaedia Adriatica (kratica: WikiCha) s preko 500 čakavskih natuknica, nakon čega je prvotno zajednički starohrvatsko-dialektni Wiki krajem 2007. postao posebna Encyclopaedia Kaykaviana ili kratica WikiKay. U novije doba od ljeta 2008, dosad radi na internetu i treća naša dijalektalna enciklopedija na staroštokavskom (tj. polukorjenskom) hrvatskom na posebnom portalu (hr.metapedia.org).

U odnosu na klasično tiskane dialektalne tekstove, ovi na internetu (WikiKay i WikiCha) su osobito važni za naš dialektalni podmladak, jer je već dobro poznato kako je danas informiranje preko interneta najprivlačnije za suvremenu mladež kojima se često neda čitati tiskovine. Iako su takve dialektalne enciklopedije na internetu u načelu jednojezične, u praksi su većinom poliglotne jer objavljuju ne samo tekstove na pripadnom minijeziku ili dialektu, nego i na državnom standardu ili na svjetskim jezicima (engleski ili ini) - ali pod uvjetom da su ti inojezični uglavnom posvećeni dotičnoj dialektalnoj etnokulturi. Naprotiv, uneseni dialektalni tekstovi na dotičnom minijeziku mogu biti o bilo kojoj tematici iz svijeta, npr. priroda, umjetnost, pjesme, kuharski recepti, citati, poslovice, horoskopi ili slično, - ali samo na tom dialektu ili minijeziku. Takodjer se očekuju detaljni opisi i povijest svih važnijih naselja s tim dialektom ili minijezikom, ter životopisi auktora koji su pretežno pisali tim dialektom (minijezikom). Naša ikavsko-šćakavska elektronska enciklopedija s kraticom IkaWiki, bila je neslužbeno kao probni uzorak dostupna na internetu od 30. studenog 2007. Do kraja godine 2009. u prosincu je obuhvaćala 128 raznih članaka o šćakavskoj ikavici ili na ikavici uz 7 stalnih suradnika.

Problemi dialektnih wikija

Od godine 2009. su započeli tehnički napadi za razaranjem i uništenjem neovisnih WikiCha i WikiKay, jamačno usmjereni i organizirani od naših „dušobrižnika“ Vukovog jednoumlja. Pritom su više elektronskih jugo-hackera na mjesec-dva uspjeli nazmjence srušiti softverski wiki-sustav za WikiCha pa WikiKay i isto ponovo, dok je istodobno niz internetskih vandala brisao tekstove ili u njih ubacivao gluposti i obscene sadržaje bez veze s temom. Nažalost se ovo uskoro poklopilo s političkim smjenama u sibirskom Tomsku i Rusiji gdje su glavni internetski serveri cijeloga tehničkog sustava Wikislavia: Uskraćena su im sredstva za dalji rad, pa je cijela višejezična Wikislavia s desetak raznih slavenskih sekcija, uključivo WikiKay, WikiCha i IkaWiki, formalno zatvorena i ugašena od 15. prosinca 2009. Od onda su u god. 2010. dosad dostupne na internetu samo za pasivno čitanje (bez proširenja i novih članaka) ranije kraće verzije WikiCha i WikiKay do kraja 2008, koje se mogu naći preko internetnog Web-Arhiva (vidi dolje na kraju net-adrese), dok probna verzija IkaWiki nije dostupna na Web-Arhivu. Takodjer su u zipanom obliku spremljene zadnje najveće inačice IkaWiki, WikiCha i WikiKay iz prosinca 2009, za budući slučaj moguće nastavka i rasta neke slične dialektne wiki-enciklopedije, gdje bi to poslužilo kao temelj buduće nadogradnje. Osim toga su barem polovica tih brojnih tekstova u svezi hrvatskih dialekata na internetu prekopirani u treću neovisnu wiki-enciklopediju tj. u Hrvatsku sekciju višejezične grupe Wikinfo (www.wikinfo.org).

Tematska struktura IkaWiki

  • 1. Dinaridi i kras: Po svojoj tematskoj strukturi, najveća tematska skupina po tekstovnom opsegu u ovoj ikavskoj enciklopediji s tridesetak tekstova su prikazi našega Dinarskog gorja, vapnenakog krasa, planinskog podneblja, pa poredbeno sličnih vapnenačko-kraških područja izvan jugoistočne Europe (istočna Španjolska, istočni Meksiko, Tasmanija, Papuanske Alpe-Maoke, gorje Indokine, iranski Zagros i sl.), te dinarska flora i fauna, itd.
  • 2. Rječnici i tekstovi: Druga opsežnija tematika s dvadesetak natuknica su pregledi ikavskih govora i rječnika, pa neki strukovni rječnici npr. računalni i internetski pojmovi na ikavici i slično. Takodjer se daju popisi s tumačem ikavskih zoonima i fitonima, ter ikavski pučki nazivi raznih zvijezda i nebeskih pojmova.
  • 3. Ikavska naselja: Daljnja važna tematska grupa su prikazi čakavskih i polučakavskih naselja jugozapadne Hrvatske i u prekomorskoj diaspori, nazočnih s desetak članaka.
  • 4. Ikavska diaspora: Medju inim natuknicama su i one koje po prvi puta suvislo razradjuju staru ikavsku diasporu u Europi izvan Hrvatske, kao i novije najbrojnije čakavske iseljenike u prekomorskim zemljama najviše u obje Amerike, s opisom važnijih stranih gradova sa značajnom ikavskom manjinom i njenom ulogom tamo.
  • 5. Ikavsko-dinarska etnokultura: Manja heterogena skupina još su i neki aspekti stare domaće etnokulture ikavskih krajeva, npr. stari recepti pučke kuhinje ikavskih kulinarskih specialiteta, itd.

Razlozi osnutka dialektnih wikija

Iako već postoji klasična 'hrvatska Wikipedija' (s oko 100.000 naslova), nužna je i ova nova wiki-enciklopedia zbog niza idućih razloga:

  • 1. Članci o ikavcima i ikavskoj kulturi u toj jugo-Vukovskoj hr.wikipediji su krajnje oskudni i dijelom nestručni, a na samoj ikavici tamo nema zamalo nijednog teksta.
  • 2. Dosadanja hr.wikipedia je tek široka-opća tj. svjetska enciklopedija na srbohrvatskom, većinom kao loš prijevod en.wiki, gdje su specifične teme o Hrvatskoj i Hrvatima slabo i ponekad krivo prikazane: za IkaWiki je baš to ključna i nosiva tematika (a ine svjetske teme samo kada baš imaju veze s nama).
  • 3. Mnoge važne hrvatske teme u hr.wikipedia, iz raznih razloga izostaju: previdi, taboo, kompromisi itd.- što će se ovdje dopuniti, ispraviti i jasno razraditi za javnost.
  • 4. Ta hr.wikipedia je isključivo jednojezična - samo jednoumna Vukovo-jekavska, ali nema korisnih i potrebnih članaka na svjetskim jezicima o našim glavnim temama za strance (i iseljenike) - što je u višejezičnom okružju IkaWiki, WikiCha i WikiKay poželjno i ostvarivo.
  • 5. Nadalje hr.wikipedia je jednodialektna - isključivo u Vukovskom jednoumlju standarda, a čakavski, kajkavski, ikavski i starohrvatski (korijenski) tekstovi su nemogući tj. zabranjeni, čak i štokavski o dialektima su skromni (tek kao 'folklorna egzotika') - dok je tu baš obratno.
  • 6. O nama hr.wikipedia daje tek idejno podobne navode od 'stoljeća VII.' do 20-tog: zbog yugo-kompromisa i tabua skoro ništa o Prahrvatima do 7. stoljeća - a ni nove podatke iz 21. st. zbog neznanja, konzervativnosti i inertnosti (lažni 'neutralizam').
  • 7. Zbog popularnog prestiža i forsirane brojnosti natuknica, u Wikipediji obiluje mnoštvo polupraznih naslova tek s par formalnih-neinformativnih fraza: ta 'nedonošćad' se ovdje prebacuje u odlomke sličnih članaka - ili odlaže u posebnu Leglicu (inkubator) dok se ne dopune.
  • 8. Zbog zadane konzervativne koncepcie i jednoumlja, hr.wikipedia je većinom bez izvornih rječnika, dialektalnih, pjesničkih, književnih i inih tekstova: što je poželjni i noseći sadržaj naše internetne knjižnice (kao hrvatske databaze).
  • 9. Stručna kvaliteta popularnih tekstova je tamo često niska ili nikakva (jer ih kroje idejni klanovi i nestručni mediokriteti). Ovaj IkaWiki bar za neke glavne-noseće teme ima obveznu strukovnu i jezičnu recenziju akademskih specialista, pa su ti tekstovi zaključani za kvarenje laika i neznalica: - jezičnu kvalitetu i stručnu vjerodostojnost tu garantira početna ikona hrvatskog grba (= razina Brockhaus-Britannica).

Niže slijedi kopija početnog portala (Čeona stranica) i potom uvodne upute (Pristupna upuctva) iz zadnje najveće inačice od prosinca 2009:

.

ČEONA STRANICA za IkaWiki

Ovo je projekat Wikislavije na 'arvackoj ikavici (IkaWiki)

— Merhaba u Wikislaviji  —
koja je sastavni ortak udruženja otvorenih Slavenskih sveznadara, gdi svaki može preudesit nekoji tekst ili napisat koji bilo novi. Wikislavija je otvoreni sveznadar i internecka čitabnica. Zasnovala ju je grupa wiki-otpadnika koji bihu isključeni iz ruske Wikipedije radi svojih stanovišća (POV) i nacionalnih progona. Wikislavija ima sveobuhvatnu pulitiku i obznanjuje ne salte članke, nego takođe wiki-vrila i tekstove za obrazovanje. Ukupna brojka izdanih stranica od septembra 2007, jeste iznad 200.000. Wikislavija obuhvatja stranice na sijaset slavenskih i turkiskih jezika. Obznane jesu moguće, ali moraju da budu pretstavljene u sveznadarskom obliku, a morete otvoreno telalit šćagod oćete. Naši ortaci u burazerskom projektu na jezicima zapadne Evrope: Metapedia.org. Ova saradnička grupa Metapedia - Wikislavia ima gotovo 250.000 sveznadarskih članaka na preko dvadeset raznih jezika Evroazije, kao višejezična grupa otvorenih wiki-sveznadara izvan Wikipedije.

HrvatGrb.png

Ovo je projekat Ikavsko-'arvacka Wikislavija: Mi imamo 128 stranica-tekstova

  • Ikavska Wikislavija na staroj bosančici (Ikavian Wikislavia in old Bosnian script)

Internecki sveznadar na šćakavskoj ikavici

Merhaba u IkaWiki - neovisni i slobodni Internecki sveznadar na šćakavskoj ikavici, započet je od 30. novembra 2007. Ovo jeste čeona stranica za novi ikavski ogranak unutar internacionalne višejezične Wikislavije i udruženog Evropskog wiki-sveznadara Metapedia. Ovdi je kraći najavni predgovor na šćakavskoj ikavici i engleskom jeziku, sa glavnim tematskim atarima i daljnjim kopčama na Pristupna upuctva (vidi niže) za korišćenje i saradnju. IkaWiki takođe obuhvata Internecku čitabnicu tj. moderan wiki-mekteb za samoobrazovanje na ikavici sa originalnim prilogima iz poezije, proze, novih nalaza, naučnih otkrića itd. Pretežno je pisana na šćakavskoj ikavici, ali prama modelu glavne Wikislavije - tu su takođe ravnopravno zastupane još i slične dijalekatne kulture u ikavskoj kajkavštini i čakavštini. Tematski članci o ikavici i šćakavcima, o Dinarskome gorju i vapnenačkome kršu, te o planinarstvu koje pišu stranci ili naši iseljenici, mogu biti i na jekavskome standardu ili na engleskome i drugim svitskim jezicima (takovi će se prevesti). Većina tekstova imaju još engleski podnaslov, a oni duži počimaju u prvom poglavlju sa engleskim izvodom za inostrance. Suštinski principi Wikislavije jesu: potpuna otvorenost lišena cenzure, savremenost i posljednja dokumentacija iz 21. vika, informaciska virodostojnost habera i materjalna istinitost, etički prilaz uz jasnu obradu tabu-tema koje drugdi izostaju. U Wikislaviji su valaj ukinuti i zabranjeni: lažnjiva formalistička 'neutralnost', ideološka cenzura, sakrivanje i brisanje nepodobnoga, birokraciska demagogija, klanovsko nadglasavanje i ostale zloupotribe 'wikipedista'. To nije tek popularnan wiki, nego ozbiljna databaza za internecko obrazovanje, te su članci na 3 nivoja: 1. Provizorne nove skice za sve i anonimce, 2. Zreli pravi članci za registrirane izdavače, 3. Recenzirane stručne rasprave - zaključane samo za eksperte, sa znakom šahovnice na vrhu (zajemčen postdiplomski nivoj).

Abstract

IkaWiki or Wiki-Encyclopaedia and Library in Ikavish: This is a new Wiki-Encyclopaedia and Internet-Library in Ikavish-Šćakavian, starting from November 30th, 2007. It is quite open and free for listening, and also for any further contributing and ameliorating by its bona-fide users. This includes also an open Internet-Library, being a school for self-education in Ikavian, with original authorized contributions in related poetry, prose, scientific news and the last discoveries. Its main language is Ikavish-Šćakavian idiom, used by about 700 000 speakers along the bordering zone of Croatia/Bosnia (chiefly in valleys of Livno, Una and lower Sava). Formerly this Šćakavian was the official-public language of medieval Bosnian kingdom (Kotromani dynasty) of 14th-16th century; in 20th century during Yugoslavia it was oppressed, neglected and permitted only in folklore and poetry: this Ikavish Wikislavia is its first public reappearance on the world Internet. The special topics on Šćakavian and Ikavians, on Dinaric Alps and calcareous Karst, and on alpinism written by foreigners or Ikavian emigrants, may be also in English or other major languages. Most articles have an English subtitle, and longer ones include also an Abstract in its first chapter. Its leading principles are: total openess, no any censure, the last modern data, true informative reliability (no formalistic 'neutrality'), a moral approach - but also the objective elaboration of taboo-topics (elsewhere blurred or eliminated). The false neutrality, ideological censure, officialized demagogy, destructive hypocrisy and immorality, falsified blurring and eliminations, clans domination and outvotings, and other deviations of some ' Wikipedians' here are not acceptable. We are not a pop-wiki only, but the serious database library for responsible open education; thus our texts are on 3 levels: 1. Initial new drafts free for anyone anon.; 2. Ripen featured articles for registered edits; 3. Closed review papers by experts only, with red-chess icon in top (guaranteed M.Sc. quality).

Merhaba u ikavsko-dinarskoj Wikislaviji

- neovisni Ikavski sveznadar i internecka bibljoteka

Selam štiocima: Wikislavija je taze evroazijski projekat izrade mnogojezičnih Internetskih sveznadara sa džabe ulazom, lišena ideološke cenzure. Kroz dvadceti vik u Jugoslaviji, nepodobna ikavica biše zanemarena i potisnuta salte na privatno zborenje, folklor i pisme: oti Ikavski sveznadar je njena prva nova pojava na svitskom internetu. U izradi i poboljšanju ote ikavske varijante Wikislavije (IkaWiki) moredu sarađivat svi dobronamirni korisnici koji znadu pisat izvornom šćakavskom ikavicom, a tu takođe moredu pisat na svitskim jezicima i naši emigranti te zaintresirani inostranci (ovi tekstovi će se prevodit) - vidi niže 'Pristupna upuctva'.

Momentano uređujemo 128 članaka.

Pozivamo i vas na saradnju u izradi ove Ikavske Wikislavije (IkaWiki)

Wikislavija takođe prihvata i obznanjuje nova istraživanja, izvorne tekstove, ričnike, citate i ine sadržaje koje ne prihvata Wikipedia.


Pomoć za saradnike

Pristupna upuctva za početnike i korisnike iz drugačije Wikipedije

Wikislavia Commons: - dizajn, ilustracije i drugi prilogi

Dokumentacija za podešavanje interfejsa

Vodič za saradnike

Predložak:Pomoć saradnicima

Saradnički projekti

Wikislavia: - šta je Wikislavija, postanak i struktura projekta

Metapedia: Udruženi zapadnoevropski projekat na sijaset jezika

Meta Wikislavia: - veza sa sličnim projektima na drugim jezikima

Mithridates Universalis: komparacija sijaset nostratičkih jezika Evroazije

Predložak:--

Ikavska jezična učionica

Ikavski wiki-ričnik: nazivi za wiki, net i kompjutore na šćakavskoj ikavici

Predložak:Jezična pitanja

Zanimivosti: Dali znadete ...?

Izabrani misečni tekst

Internetske enciklopedije

Bogoslav Šulek.png

Bogoslav Šulek (1816. - 1895.) je bio slovačko-hrvatski jezikoslovac, književnik, novinar, povjesnik, izlagač, leksikograf i polihistor.

Jedan je od najutjecajnijih hrvatskih jezikoslovaca u povijesti, istaknut po jezičnom čistunstvu i oblikovanju brojnih novih naziva što su se do danas zadržali u hrvatskom jeziku, osobito na polju društvenih i prirodnih znanosti, tehnologije i urbane civilizacije.

Internet: Wiki - novosti

Biblioteka: originalne novosti

Čakavske pysni: ranočakavske narodne pisme

Pismo na bosančici bana Kulina 29. 8. 1189, prvi veći tekst šćakavske ikavice (Letter of Bosnian prince Kulin 29th VIII, 1189: early text in Ikavish-Šćakavian) Datoteka:BanKulin.jpg Predložak:Aktualnosti

Prirodnjačke struke

Biologija: zologija, botanika, mikrobi - Ekologija, rezervati, endemi - Fizika, klima, metrologija - Geografija, zemlje, kartografija - Geologija i paleontologija - Kemija - Matematika i geometrija - Medecina i antropologija - Oceanografija i hidrologija - Zvizdoslovlje i astrofizika -

Tehnika i tehnologija

Arhitektura i urbanizam - Elektrotehnika i elektronika - Dizajn - Ekonomija i trgovina - Industrija, zanati, proizvodnja - Internet i telekomunikacije - Kućanstvo i gastronomija - Novine i radiotelevizija - Poljoprivreda i ishrana - Pomorstvo i ribarstvo - Saobraćaj i vozila - Turizam i ugostiteljstvo - Strojarstvo i druga tehnika - Šumarstvo i hortikultura - Vojska i ratovi -

Humanističke i društvene struke

Arheologia i prethistorija - Demografija i emigracija - Etnologija, folklor, mitologija - Film i stripovi - Filozofija i logika - Kazalište i estrada - Muzika (muzikologija) - Pedagogija i obrazovanje - Književnost, bibljotekarstvo - Politika i partije - Povist (istorijografija)- Pravo i administracija - Psihologija - Rekreacija, zabava, igre - Umitnost, slikarstvo i skulpture - Socijologija - Sport i hobi -

Lingvistika

'Arvacki: povist jezika, gramatika, pravopis, ričniki - Manjinski jeziki: arbanaski, ćiribirski, hebrejski, romski, rusinski - Okolni jeziki: italjanski, slovenski, švapski, madžarski, srpski, bošnjački, crnogorski - Svitski jeziki: engleski, španski, francuski, ruski, arapski, kineski - Mrtvi jeziki: latinski, sanskrt, akadski, staroslavenski - Umitni jeziki: esperanto, volapuek, interlingua, itd. - Kreolski pidgin i lingua franca: srbohrvatski, anglokajkavski, agramerski, franglais - Starohrvatska pisma: bosančica i glagoljica

Vire i svitonazori

Islam (muhamedanstvo) - Judaizam - Katoličanstvo - Mitologija i legende - Novi svitonazori - Hrišćanstvo (pravoslavlje) - Protestantizam - Druge klasične religije -

Ostale teme i razno

Futurologija i pridviđanja - Himne, grbovi, barjaki - Kalendar i horoskop - Kritike i alternative - Popis gradova s ikavcima - Povist nauke o ikavici - Problemi i nove ideje - Spisak država i sinonimi - Tematske skupine (pregled) - Vladari i ostali poglavari - Životopisi: pokojnici i savremenici -


PRISTUPNA UPUCTVA za IkaWiki

Pristupna upuctva za korisnike Ikavsko-šćakavske Wikislavije (IkaWiki): Merhaba u IkaWiki ili Ikavsku Wikislaviju - neovisnu otvorenu internetsku enciklopediju na šćakavskoj ikavici. Ovo su pristupna upuctva za korisnike u novomu ikavskom ogranku IkaWiki (vidi gore: Čeona stranica), unutar međunarodne višejezične Wikislavije i šireg Evropskog wiki-sveznadara Metapedia.

O Wikislaviji i IkaWiki

Glavna Wikislavija nastala je početkom 2007, a dosad ima preko 240.000 tekstova na sijaset jezika. Ota 'Arvacka Wikislavija na šćakavskoj ikavšćini, započeta je kao neslužbena probna verzija od 30. novembra 2007, te sada ima tek 128 tekstova: Oto je jošte premalo, te zato očekujemo i vašu saradnju - vidi tu niže Pristupna upuctva.

Dijalekatske wiki-enciklopedije: Ključni kulturni princip grupe Meta - Wikislavija je solidarno prihvatanje barem glavnih nezvaničnih dijalekata iz evropskih jezičkih skupina kao posvema punopravnih varijanti u informiranju i izražavanju pripadnih kulturnih zajednica: stoga isto odsad vridi i za oti IkaWiki. Zato se unutar Wikislavije tribaju dodat i slobodno pisat barem pripadni područni tekstovi na kultiviranoj ikavici ili kajkavštini i čakavštini, tj. u posebnim dijalekatskim wiki-sveznadarima ko IkaWiki te WikiKay i WikiCha. Kada je to piscu poznato, triba uz glavni naslov svakoga članka na književnoj jekavici, jošte nadodat njegov kajkavski i čakavski, odnosno ikavski sinonim (ako izostane - dodati će ga tehnički urednik).

Pristupne opaske

Ideja otvorena interneckog sveznadara tipa Wiki (havajska rič = brzo) nastala je od 1999, a znači da taki kolektivni sveznadar svako pismen more slobodno i džabe čitat na internetu, te dobrovoljno sarađivat u njegvoj izradi i poboljšanju po svome znanju i tehničkim sposobnostima. Prvi veći primjer toga jeste Wikipedija koja postoji od 2001, a danas u najvećoj engleskoj verziji ima oko 3 miljona (polupraznih) naslova. S manjom brojkom naslova se zatim proširila i na drugih dvista jezika, te odnedavna i na 'arvackom: Hrvatska Wikipedija.

Radi takoga ubrzanog i nekontrolisanog resta, ota prva Wikipedija sada sve više poprima anarho-liberalnu građu koja njojzi stvara sijaset nerišivih problema:

  • Sve veći dio njena formalna sadržaja ili priko polovine je sijaset golih naslova bez suvisla teksta tj. poluprazne natuknice tek sa 2 - 5 neinformativnih fraza koje se kao takve održavaju već godinama, tek zato da popune džinovski broj postojećih naslova Wikipedije.
  • Priko sto hiljada korisnih naslova sadrži tek desetina Wikipedija na vodećim svickim jezicima, a većina ostalih jezika imaju tek po nekoliko hiljada ili stotina polupraznih naslova.
  • Tzv. 'strogi' neutralizam koji formalno vridi u Wikipediji, ustvari se dosad većinom izokrenuo u klanovsko nametanje ignorantskih stajališta, rezultat čega je sijaset iskrivljenih tekstova i niz nepoželjnih tabu-tema koje su populistički izbačene i brisane iz Wikipedije.
  • Raste broj masovnih napada zlonamirnih vandala (uglavnom neznalica i idejnih dogmata), koji iz obisti i inata ukidaju i brišu već razradjene tekstove, ili ih nestručno preturaju do besmislena oblika.
  • I među redovnim registriranim saradnicima sve više je interesnih i ideoloških grupa (internetskih klanova) u sukobima, koji uzajamno kvare i brišu njima nepoželjne tekstove po svome sektaškome ukusu, šta ponekad stvara prave wiki-ratove na internetu.
  • Masovan je upad potpunih neznalica i samozvanih mediokriteta koji većinom nekritički harače po Wikipediji, te iz predrasuda kvare i izvrću bolje tekstove stručnjaka.
  • Zato nakon prvobitna poleta, odnedavna iz Wikipedije počinje sve veći 'odliv mozgova' (braindrain), tj. cilom sijasetu specijalista koji su tu otprije dobrovoljno sarađivali, već je dojadilo besprekidno obnavljanje i uzaludno popravljanje tekstova, koje im stalno preturaju ili ukidaju nestručni mediokriteti i neznalice. Zato je većina ranijih eksperata već napustila Wikipediju i dilom su prešli u druge slične, ozbiljnije projekte na internetu.

Konačni rezultat svih takih promašaja jeste, da se je prvotna Wikipedija dosad raspala na više paralelno-odvojenih sveznadara koji izvan Wikipedije zajedno već imaju blizu 4.000.000 zasebnih tekstova. Najbrža od tih je džinovska kineska enciklopedija BaideWiki sa pola miljarde saradnika i 2.000.000 članaka, koja bi uskoro mogla dostići glavnu englesku Wikipediju.

Najmlađi reformirani ogranak wiki-sveznadara nastaje od 2006, kada se od stare Wikipedije iz protesta izdvaja skandinavska grupa, te su osnovali novi najotvoreniji i slobodni wiki-sveznadar Metapedia sa centrom u Švedskoj. Oto je višejezična panevropska enciklopedija na internetu, koja dosele ima desetinu paralelnih varijanti na zapadnoevropskim jezicima. Ovoj grupi od 2007. pridružena je jošte najveća i najmlađa saradnička Wikislavia, većinom na ruskome sa preko 240.000 tekstova. Glavni principi ote nove evroazijske skupine Meta-Wikislavija, kojima se ona dosta razlikuje od stare Wikipedije jesu:

  • Najveća otvorenost, sloboda čitanja i uređenja, gdi može sarađivat svako pismen i salte jest potrebna registracija - zbog onemogućenja zlonamirnih vandala.
  • Teme su tu posve slobodna izbora, a tribaju bit enciklopediskog izgleda i kulturno pisane.
  • Izbor i stil pisanja je otvoren i jasan bez tabu-tema, o svačemu se more pisat kritički-eksplicitno, poštiva se izvorni tekst pisca i ispravljaju se salte očiti tipfeleri i psovke.
  • Izbačen je lažno-formalistički 'neutralizam', a poželjna je materjalna i dokumentarna virodostojnost, čak i u nezgodnim tabu-temama.
  • Tehnički je nemoguće samovoljno ukidanje i brisanje tuđih članaka klanovskim nadglasavanjem, te se postojeći slobodni tekstovi moru tek dopunit, poboljšat i razumno razradit.
  • Nema ideopolitičke cenzure, nema demagogije samovoljnih administratora, postoji tek šire kolektivno vodstvo za tehničko održanje i demokratska saradnja uz podilu rada. Bez idejnih klanova i mogućnosti brisanja, tu uglavnom izostaju beskonačne prazne rasprave kao u Wikipediji.
  • Nepoželjna je zastarilost i traže se najnoviji podaci iz 21. vika, pa novi doprinosi te neobjavljeni nalazi koje triba istaknuti za slobodan napredak njihova modernog samo-obrazovanja priko interneta.

U otu novu panevropsku porodicu najotvorenijih i moralnih wiki-sveznadara od 30. novembra 2007. se na internetu pridružuje i ovi naš IkaWiki. Oto je naš zajednički projekat za bolju informacisku budućnost ikavice, te su u njem svi dobrodošli - osim zlonamirnih vandala, upornih brisača i idejnih špijuna kojima nudimo džabe čitanje bez ometanja.

IkaWiki i hrvatska Wikipedija

Metapedia, Wikislavia i naš novi IkaWiki ozbiljni su informativni projekti za saradnju odgovornih intelektualaca, prvenstveno naminjeni za virodostojno informiranje i savremeno obrazovanje besplatnih korisnika na razini 21. vika. Oni koji ne mogu ili idejno ne žele pisat izvornom ikavicom, niti ne tribaju sudilovat u ovoj Wikislaviji: koji baš oće pisat novosadskim jugojezikom (Vukopisom), imaju na raspolaganju 'Hrvatsku' Wikipediju, a za radikalne jugofile postoji još i zasebna srpskohrvatska Wikipedija. IkaWiki je specijalizirana enciklopedija na virodostojno-dokumentarnim principima, pa triba da postane moderni elektronički medij za obnovu i razvoj ikavske kulture na internetu, kao prvi u našoj povisti sveznadar na ikavici. IkaWiki i hrvatska Wikipedija (kao i bosanska Wiki) načelno se razlikuju ne samo jezikom, nego još i po tematskom izboru, načinu razrade, obimu tekstova i metodskom pristupu:

  • Jezičke razlike: Tzv. "Hrvatska" Wikipedija (uprkos deklarativnosti) je pretežno na novosadskome Vukopisu tj. na jekaviziranome hrvatskosrpskom (Anić-Goldstein), a IkaWiki jeste bezuvitno hrvatska - na starijoj šćakavskoj ikavici.
  • IkaWiki razrađuje prvenstveno naše domaće teme, a ostale opće-svitske tek usputno, većinom kao odlomci širih poglavlja - a u hrv. Wikipediji često je obratno. IkaWiki teži obradi svih domaćih tema, a inih nehrvackih tek ako imaju barem neke veze s nama: npr. susidne zemlje, emigracija, naši istraživači, inostrana krška područja i slične veze.
  • Ključno načelo Wikislavije i IkaWiki jeste, da su svi važniji slavenski dijalekti i mini-jezici, kao i njihove kulture istovridni i ravnopravni, te se moraju pobliže prectavit i u materinskom obliku tj. naš ikavski, kajkavski i čakavski. Arvacka Wikipedija je uglavnom isključivo na književnome jekavskome standardu, a ostala naričja tamo se tek usputno spominju kao niki "egzotični folklor".
  • Metodički pristup je drugojači: u Hrv.Wikipediji strogo tradicijonalno-neutralistički, a u Wikislaviji bezuvitno virodostojan-dokumentaristički i maksimalno savremen iz 21. vika.
  • Wikislavija osim sveznadara obuhvata i raznoslavenske internecke bibljoteke sa dokumentarnim bazama podataka, novim nalazima i drugim dopunskim informacijama.

Upuctva korisnicima

Za dosadašnje korisnike Wikipedije triba naglasit da je Meta-Wikislavia salte pri čitanju slična, ali u aktivnoj obradi postoji sijaset razlika kojih se zainteresirani saradnici moraju pridržavat:

  • Jezik i prievod: Tekstovi za IkaWiki u principu se pišu šćakavskom ikavicom - ili barem poluikavski - ko nezna ikavicu. Slično vridi i za naše iseljenike koji posli više pokoljenja već loše znaju ili neznaju zavičajni govor, te mogu dostavit svoj engleski ili drugi strani tekst, koji se zatim privodi. Ovdi se izvan ikavice - na jekavskome standardu (ili engleski) more stavit samo take tematske tekstove koji naminski govore o samoj ikavici ili o našim ikavcima.
  • Nebrisanje: U Wikipediji valaj moredu zlonamirni pojedinci ili interesne većine grupnim pritiskom i nadglasavanjem uklonit i izbrisat cile teme i naslove ako su im idejno ili interesno nepoželjni. Ovdi tehnički nema mogućnosti take samovolje, pa jednom upisana tema tu ostaje zauvik tj. more se samo popravit i razradit ili dopunit - ali ne ukinut ni izbrisat pod bilo kakim izgovorom.
  • Virodostojnost: Dvojbeni tekstovi u popularnoj Wikipediji često nastaju nadglasavanjem i većinskim dogovorom neznalica priko uticajnih saradnika, dok za Meta-Wikislaviju vride salte materjalni dokazi - bez obzira na većinske predrasude u popkulturi: Ova wiki-enciklopedija postoji radi obrazovnog napredka i kulturnog razvoja korisnika - a ne za njiovo globalno-populističko 'glajhšaltanje'.
  • Sveobuhvatnost: Svaki tekst triba bit sadržajan i informativan sa sijaset činjenica, a ne razvodnjen i poluprazan salte sa općim frazama (kao mnogo njih u Wikipediji: "puno piše - malo kaže"). Prilozi tribaju bit pisani ozbiljno i doličnim stilom bez psovki (u protivnom će ote rečenice čim prije bit uklonjene ili prerađene). Izrazi tribaju bit jasni i razumno stručni - ali sa što manje stranog žargona i fraza tj. razumljivi svakomu prosično-pismenom intelektualcu.
  • Informativnost: Pristup raznim temama je načelno otvoren i jasan, nema idejno-političkog embarga ni tabu-tema tj. triba napisat stvarnu materjalnu istinu za spoznavanje i proširenje znanja o pripadnoj tematici - a ne lažno zavaravat čitaoce formalno-prividno 'neutralističkim' pristupom ' wikipedista'. Dostupne kritike i varijante (alternative) triba otvoreno dodat na kraju ili još bolje ih razradit po daljim vezama.
  • Modernizam: U inovativnom prikazu tribaju prevladat pošljednja saznanja iz našega 21. vika tj. naučne i kulturne novosti iz najnovije leterature i interneta. Uz svaku temu triba pridodat pošljednje nalaze i dopune istaknut kao take na kraju, ili ih još razradit u dodatnim vezanim člancima uz navode izvora, autora i stručnog područja.
  • Književno autorstvo: Dok je Wikipedija tek wiki-leksikon za pretrage, Metapedia i Wikislavia nisu obični sveznadari nego i moderne baze podataka tj. internetske bibljoteke: novi nalazi, otkrića, pisme, proza i slično. Za još neobjavljene novosti, uz saradničku povist još se priporuča na vrhu i dnu izvornog teksta zbog zaštite autorskih prava (copyright) istaknut puno ime, prezime i atresu pisca otim redom: znak (C) Ime i prezime, atresa i datum.
  • Krivotvorine (falsifikati): Saradnici se oštro upozoruju da ne unose jezične ni stručne krivotvorine, jerbo će zatim biti javno opomenuti i ako oto opet ponove, ukida im se sav pristup u ovaj Wiki (osim čitanja). Dva su tipa tih zlodila:
    • Jedno su obični plagijati tuđih tekstova i ranijih izvornih nalaza.
    • Druga, gora i češća kod nas je jezička krivotvorina (falsificirani jezik) kada se tekstovi na našim dijalektima, te svi tekstovi naše dijaspore i domaćih pisaca do 19. vika na izvornome hrvatskom (Šenoa, Gjalski, Kumičić itd.), u Jugovini od 1918. bez upozorenja unatrag "prevode" na jugoslavenski Vukopis pa se takove laži štampaju i kopiraju sve dosad: prepuna ih je 'Hrvatska' Wikipedija. Lažni unos svega toga ovdi je najstrože zabranjen osim izvornika do 1918, a podvaljene krivotvorine i njiovi podmetači nemilosrdno se izbacuju otale.
  • Izvod (Abstract): Uz veće tekstove sa više razrađenih poglavlja, triba stavit na početku još posebni sažeti izvod velik do 10% (1/10) glavnog teksta na engleskom (Abstract: ...), koji služi za prienos u druge članke i u ostale enciklopedije (vidi 'Abstract' na početku ove stranice). U kraćim tekstovima bez poglavlja, dovoljno je dodat samo engleski podnaslov (eng.: ...), koji nakon budućeg proširenja tog teksta prerasta u sažeto prvo poglavlje na engleskom. Stručni članci iz biologije i farmacije uvik moraju imat u podnaslovu još latinski sinonim istog pojma (lat.: ...) - što je i obavezni međunarodni standard (kojeg se ne drži popularna Wikipedija).

Leteratura

  • Matija Antun Relković 1779: Satir iliti divlji čovik. Martin Divalt, Osijek, 180 str.
  • Šime Starčević 1850: Ričoslovlje. Glasnik dalmatinski 34-57, Zadar.
  • Stjepan Ivšić 1913: Današnji posavski dijalekat. Rad JAZU 196: 124-245 i 197: 9-138, Zagreb.
  • Zlatko Vince 1998: Ikavica u hrvatskoj jezičnoj povijesti. Matica Hrvatska 150 str., Zagreb.
  • Nedjeljko Mihanović 1971: Jezik na području Poljica. Poljički zbornik 2, Matica Hrvatska, Zagreb.
  • Stipan Budimir & A.Ž. Lovrić 1999: Šćakavska ikavica, starohrvatski govor srednjovjeke Bosne. Ognjište 10, Karlovac.
  • Mara Švel-Gamiršek 1940: Šuma i Šokci. Matica Hrvatska, Zagreb (reprint: KIC-Privlačica, serija Dukat V/2, Vinkovci 1990).
  • Milan Okuka 1979: Fonološki i morfološki sistem govora Rame (disertacija). Radovi filozofskog fakulteta, Sarajevo.
  • Asim Peco, 1981: Čakavsko-šćakavski odnosi u zapadnobosanskoj govornoj zoni. Hrvatski dijalektološki zbornik 5: 137-144, JAZU, Zagreb.
  • Asim Peco & Petar Mandić, 1986: Ikavskoštakavski govori zapadne Hercegovine. Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo, 230 str.
  • Z. Jozić 2001: Fonologija govora Brodskog Posavlja. Magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb.
  • M. Peraić 2005: O prozodiji beravačkog govora. Filologija 45: 97-106, Zagreb.
  • Asim Peco 2007: Ikavskošćakavski govori zapadne Bosne, knj. I.- II. Izabrana djela 3 - 4, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo, 409 + 304 str. ISBN 978-9958-9309-1-1
  • Asim Peco 2007: Govori zapadne Hercegovine. Izabrana djela, knj. 2, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo. ISBN 978-9958-9309-1-1
  • Anica Bilić (ured.) 2003-2010: Slavonski dijalekt - Šokačka rič, sv. 1.- 8. Centar za znanstveni rad HAZU, Vinkovci.

Haberi iz Wikislavije i Metapedije

Maj 2008.

April 2008.

Decembar 2007.

  • 15. 12. 07: - Otvorena nova jezična inačica - madjarska Metapedia. Rezultat: Wikislavia + Metapedia = 20 jezika !

Novembar 2007.

  • 30. 11. 07: - Početak test-projekta za odobrenje ikavsko-šćakavske Wikislavie.
  • 22. 11. 07: - Otvorene 3 nove jezične inačice Wikislavije: čakavska, moldavska i ukrajinska.
  • 14. 11. 07: - Početak test-projekta Wikislavie na klasičnom ruskomu (prije reforme standarda).

Oktobar 2007.

  • 24. 10. 07: - Početak test-projekata za odobrenje čakavske i kajkavske Wikislavie.
  • 20. 10. 07: - Početak test-projekta za odobrenje ukrajinske Wikislavije.
  • 17. 10. 07: - Početak test-projekta za odobrenje ingruške Wikislavije.
  • 15. 10. 07: - Početak test-projekta za odobrenje moldavske Wikislavije.
  • 12. 10. 07: - Otvorena nova jezična inačica - španjolska Metapedia.
  • 10. 10. 07: - Otvorene 3 nove jezične inačice Wikislavie: hrvatska, tatarska i ruska na latinici.
  • 4. 10. 07: - Otvorena druga jezična inačica (nakon ruske) - sibirska Wikislavia.
  • 1. 10. 07: - Otvorena nova jezična inačica - slovačka Metapedia.

Metapedija - projekti

Wikislavija - projekti

Udruženi projekti

Vanjske kopče

Kopče: vidi jošte

Meta-Wikislavija

Meta-WikiSlavija

Reference (čitabe)

A digest by GNU-license of the starting Main Page (Čeona stranica) in testing IkaWiki, its last major version of December 2009.