Ozalj
Ozalj je gradić u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Leži uz rijeku Kupu, blizu slovenske granice na jugu Žumberka, broj stanovnika je 7.932, poštanski broj = 47280, z. širina = 45.60N i z. dužina = 15.46E.
Sadržaj
Abstract
Ozalj (Hungarian: Ozaly) is a town in central Croatia, located north of Karlovac and southwest of Jastrebarsko, on the Kupa river. It is close to Žumberak in the north and the border with Slovenia in the northwest, with Metlika being the closest Slovenian town.It's the birthplace of John Malkovich's grandparents. It has a population of 1,164, with a total of 7,932 people in the municipality, 96% who are Croats (census 2001). It is surrounded by numerous villages, the most notable of which are Jaškovo (516), Vrhovac (372), Polje Ozaljsko (341), Slapno (339) and Podbrežje (332). The town was built on a cliff over the Kupa river and the first mention of it dates from 1244, as a free royal town. The Frankopan family owned it since 1398, then it passed to the Zrinski family in 1550, and it stayed theirs until 1671. The city commemorates April 30 as its day, in memory of the event in 1671 when Petar Zrinski and Fran Krsto Frankopan were executed.
Prigradska naselja
Gradsko područje Ozalj se sastoji od 98 susjednih naselja: Badovinci, Belinsko Selo, Belošići, Boševci, Brašljevica, Bratovanci, Brezje Vivodinsko, Breznik, Brezovica Žumberačka, Budim Vivodinski, Bulići, Cerje Vivodinsko, Cvetišće, Dančulovići, Dojutrovica, Doljani Žumberački, Donji Lović, Donji Oštri Vrh Ozaljski, Dragoševci, Dučići, Durlinci, Dvorišće Ozaljsko, Dvorišće Vivodinsko, Ferenci, Fratrovci Ozaljski, Furjanići, Galezova Draga, Galin, Goleši Žumberački, Goli Vrh Ozaljski, Gorniki Vivodinski, Gornje Pokupje, Gornji Lović, Gornji Oštri Vrh Ozaljski, Goršćaki Ozaljski, Grandić Breg, Grdun, Gudalji, Hodinci, Hrastovica Vivodinska, Ilovac, Jaškovo, Kamenci, Kašt, Keseri, Kuljaji, Kunčani, Levkušje, Liješće, Lović Prekriški, Lukšići Ozaljski, Lukunić Draga, Mali Erjavec, Malinci, Novaki Ozaljski, Obrež Vivodinski, Ozalj, Pećarići, Petruš Vrh, Pilatovci, Podbrežje, Podgraj, Police Pirišće, Polje Ozaljsko, Popovići Žumberački, Požun, Radatovići, Radina Vas, Rajakovići, Rujevo, Sekulići, Slapno, Soldatići, Sršići, Stojavnica, Svetice, Svetičko Hrašće, Šiljki, Škaljevica, Tomašnica, Trešćerovac, Trg, Varaštovac, Veliki Erjavec, Vini Vrh, Vivodina, Vrbanska Draga, Vrh Ozaljski, Vrhovac, Vrhovački Sopot, Vrškovac, Vuketić, Vuksani, Zajačko Selo, Zaluka, Zorkovac, Zorkovac na Kupi i Zorkovac Vivodinski.
Zemljopis
Grad je samo 15-tak kilometara udaljen od Slovenije: s gradovima Metlikom (oko 15 km), Črnomljem (oko 30 km) i Novim Mestom (oko 35 km) dobro je cestovno i željeznički povezan. Stoga ima dobre uvjete za međudržavnu pograničnu suradnju.
Stari grad Ozalj izgrađen je na litici iznad rijeke Kupe koja na tomu mjestu izlazi iz sutjeske i ulazi u otvoreniju dolinu. Ovdje su se u prošlosti i danas križale prometnice prama Žumberku, Pokuplju i Dolenjskoj (Slovenija).
Dvorac Ozalj
Dvorac Ozalj se nalazi u gradu Ozlju. Srednjovjeki grad Ozalj, smješten na stijeni iznad rijeke Kupe je pregrađen u dvorac u 18. st. U grad se ulazi preko mosta koji je do 1821. bio pomičan, a ispod kojega je stup sa strijelnicama za obranu gradskoga opkopa. Ulaznu kulu dao je podignuti Juraj Zrinski 1599. Grad se spominje od 1244. kada je u kraljevim rukama, potom u posjedu Babonića, od 1398. Frankopana, od 1550. Zrinskih. Zbog mnogih pregradnja očuvan je tek manji dio starijega kompleksa u kojem se ističu kula četverokutne osnove, vjerojatno stara obrambena kula, gotička kapela, te pravokutna palača Nikole Zrinskoga (nazvana žitnica) s gotičkim detaljima, a nad vratima je natpis iz 1556. U tome dijelu grada nađene su zidne slike i glagoljski natpisi. Mnogobrojne su dragocjenosti raznesene nakon smaknuća Petra Zrinskog 1671.
Ruševni je grad dao temeljito pregraditi R. Perlas (radove vodio kapetan Verneda 1743.-1753. Grad je u posjedu Batthyánya 1766.-1772.; prvi od njih, Teodor, nadozidao je drugi kat sjevernoga krila i sagradio nov barokni trakt. Kasniji su mu vlasnici obitelji Thurn i Taxis, do 1928., kada ga je Družba braće hrvatskoga zmaja spasila od propadanja. U dvorcu je smješten Zavičajni muzej koji je osnovan 1971. godine.
Pučanstvo
Naselje se počelo razvijati ispod staroga grada, a Grad Ozalj danas ima 7932 stanovnika (2004.) čiji se zaposleni podjednako bave djelatnostima primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora (po oko 30%). Od ukupnog stanovništva čak je 27% dnevnih migranata – ponajviše u 15-tak kilometara udaljeni Karlovac s kojim postoji cestovna i željeznička veza. Uz Ozalj je smješteno selo Slapno.
Povijest
Grad se prvi put spominje 1244. kao slobodni kraljevski grad. Od kraja 14. stoljeća (1398.) u vlasništvu je bFrankopana iz čijih je ruku rodbinskim vezama 1550. prešao pod obitelj banova Zrinskih koja mu je ostala vlasnikom sve do 1671. godine. Koliko je Ozalj vezan za Zrinske i Frankopane, govori i podatak da je za Dan grada određen 30. travnja kao uspomena na dogodaj iz 1671. kada su pogubljena dvojica najvećih hrvatskih plemića što je nažalost značilo i kraj uloge njihovih obitelji u hrvatskoj povijesti.
Kultura
U Ozlju je danas smješten gradski muzej, a on je i sjedište Pučkog otvorenog učilišta Ivana Belostenca. U sklopu muzeja uređen je i etno-park, udaljen nekoliko stotina metara od središta grada.
Spomenici i znamenitosti
- Srednjovjeki grad Ozalj na klisuri iznad rijeke Kupe, pregrađen je u dvorac u 18. stoljeću.
- U Ozlju je na Kupi izgrađena i jedna od prvih hidroelektrana u Hrvatskoj – 'Gradska Munjara' 1908. počela je opskrbljivati energijom industrijske pogone, ali nije poslužila razvoju ozaljske industrije, nego karlovačke. Neorenesansna zgrada hidroelektrane je kulturni spomenik.
Ozaljski književni jezik
Ozaljski književni (kulturni) krug, vidi starohrvatski Frankopanski standard: Ozalj je u Hrvatskoj jedan od nekoliko gradića (uz Buzet, Fužine i Ogulin) gdje se kao i u okolnim selima još očuvao prijelazni starohrvatski dialekt kajkavske ikavice, koja je u doba banovanja Zrinskih i Frankopana do 17. stoljeća bila javni kultivirani jezik uprave i književnosti diljem Hrvatske, od Istre i Vinodola pa sve do Podravine i Medjimurja. Na tomu ili vrlo sličnom interdialektu kao prvomu starohrvatskom standardu, pisao je niz od dvadesetak izvornohrvatskih književnika prije jugoslavenskih vukovaca: Stipan Konzul Istrijan, Antun Dalmatin, Juraj Juričić, Zrinski (banovi) i Frankopani (Frangipani), Ivan Belostenec, Pavao Ritter Vitezović, Juraj Ratkaj Taborski, Franjo Glavinić, Matija Magdalenić, Nikola Dešić, Franjo Črnko i drugi, a u novije doba još Stjepko Težak i danas M.H. Mileković - ter na internetu ova naša Čakavsko-kajkavska Wiki-enciklopedia.
Gospodarstvo
Ozalj danas ima osnove i za razvitak turizma, osobito kulturno-povijesnog i izletničkog karaktera. Zahvaljujući pitoresknoj okolici i činjenici da je u gradu rođena velika slikarica Slava Raškaj, koja se mnogo bavila upravo pejzažima ozaljske okolice, ovaj je kraj vrlo pogodan za organiziranje likovnih kolonija, domaćega i međunarodnoga karaktera. Uz kupalište na Kupi, ozaljski kraj je zanimljiv i stoga jer je spoj brežuljkastog i nizinskog prostora, s mnoštvom prirodnih i antropogenih potencijala.
Slavni ljudi
- Katarina Zrinski-Frankopan
- Slava Raškaj (1877.- 1906.)
Šport
- NK Zrinski Ozalj najpoznatiji je sportski klub u Ozlju.
Vanjske sveze
Reference
Elaborated and enlarged by GNU-license, mostly from Croatian WikiSlavia.
