Svehrvatski ikavizmi

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Svehrvatski ikavizmi (obvezatno-bezuvjetni ikavski jat u većini izvornohrvatskih govora): Promjenjivi slavenski glas "jat" se u raznim hrvatskim dialektima izgovara na 3 drugačija načina: bilo kao "i" (= izvorno-materinski kod 63% južnih i središnjih Hrvata), pa takodjer kao "e" (= izvorno-materinski kod 28% sjevernih Hrvata), ter još kao dvojno "je / ije" izvorno-materinski na selu tek kod 9% do 12% Hrvata (više je inih nakon jekavske škole naknadno u gradovima). Medjutim, za razliku od formalnoga gradsko-službenog standarda, u izvorno-materinskim govorima kod katoličkih Hrvata postoji najmanje tridesetak domaćih riječi koje se uglavnom ili čak uvijek izgovaraju samo s ikavskim jatom u većini ili u svim hrvatskim materinskim govorima.

Najizrazitiji takvi slučajevi beziznimno-obvezatnih svehrvatskih ikavizama jesu npr. glagol zapustiti, pa imenica divojka uz njene izvedenice i još poneki slični, koji se materinski izgovaraju samo tako ikavski od Visa sve do Mure (čak kod kajkavaca). Naprotiv novije jekavsko "zapustjeti" i "djevojka" kod Hrvata postoje stvarno samo iz škole u gradskomu Vukovom standardu i kod srbojekavskih pravoslavaca (tj. zapadnih Srba - 'Prečana'), - odakle nam je to u 20. stoljeću kroz srpskohrvatski jugojezik tek naknadno nametnuto i u novi 'hrvatski' standard. Izim tih svehrvatskih ikavizama, još posebno u čakavici i najviše na otocima postoji dvojni hiperykavizam: kraći jat kao "i", a produženi kao muklo-preglašeno ÿ (vidi na kraju).

Abstract

All-Croat obligate Ikavisms (old words with Ikavian yat in all Croatian dialects): The varying Slavic sound yat among native Croatians is pronounced in 3 divergent modes: as maternal "i" in 63% native Croats, as "e" in 28% northern Croats, and rarer as maternal "je / ije" in 9% to 12% native Croats (+ imposed by school in urban Croats). However there exist some words with obligate Ikavian form in nearly all native Croats (except schooled citizens). The main such all-Croat words in Ikavian forms only are e.g. divojka (girl-maiden), and zapustiti (neglect), and also a dozen of other Ikavian verbs so pronounced in subentire rural Croats from southern islanders up to northernmost ones; the 'standard' Yekavian artefacts djevojka and zapustjeti are known to schooled citizens only. Another extreme Ikavian example (hyperikavism) is the double yat od some Adriatic islanders, pronounced either as the usual short "i", or as a prolonged ÿ (reminding on the German ü).

Povijesna važnost ikavizma

Većina inih Slavena su danas ekavci pa zajednički glas jat manjeviše izgovaraju kao "e", a drugi važniji izgovor je još kao "i" koji najviše rabe Ukrainci i Hrvati, a djelomično i manje još Česi. Ikavica u više inačica je najčešći tip materinskog govora iz djetinjstva (prije škole) kod nadpolovične većine tj. čak 2/3 ili 63% svih Hrvata, od čega su najviše razni ikavski i poluikavski štokavci 45% Hrvata, pa ikavski čakavci 10% i ikavski kajkavci 8%.

Izvanhrvatski ikavizmi

Izim hrvatskih ikavaca, ikavski jat medju Slavenima još izgovaraju najviše Ukrainci i djelomice Česi, Rusini i neke manje slavenske etnogrupe bez posebnih država i službenih standarda.

  • U Ukraini je ikavica danas službeni književni standard, a kao izvornim materinskim jezikom od djetinjstva tako govori iki polovica pučanstva u srednjoj i najviše u zapadnoj Ukraini: vidi pobliže Ukrainski i starohrvatski. Ini Ukrainci osobito na sjeveroistoku više govore ekavski jat u prijelaznim dialektima spram ruskog jezika.
  • U Češkoj Republici (uključivo Moravsku), češki jezik je dijelom poluikavski tako da se jat više izgovara kao "e", a manje kao "i", tj. najsličnije približno kao u poluikavsko-ekavskoj inačici srednje čakavice kod nas na Jadranu, zašto je tu naša čakavica dijelom polurazumljiva češkim turistima.

Izim ukrainskog i češkoga, od inih indoeuropskih neslavena u sličnim istoznačnim riječima ima razmjerno najviše ikavizama perzijski jezik, a nešto manje ranoirski (keltski), dok su u inim europskim jezicima izvan Slavena slični ikavizmi vrlo rijetki ili izostaju.

Iranski slični ikavizmi

Iranski slični ikavizmi: od neslavenskih jezika je izvornomu starohrvatskom (prije jugoslavenskog vukopisa) razmjerno najsličniji perzijski jezik, u kojemu se nalazi niz manjeviše bliskih riječi u nama sličnim ikavskim oblicima: npr. perz. bida (bijeda: ikav. bida), di (gdje: ik. di), diver (djever), girih (grijeh: ik. grih), guit (svijet: "svit"), mih (mijeh: ik. mih), mist (mjesto: ik. misto), mišin (mješina), siča (svijeća: ik. svića), sidat (sjediti: ik. sidit), sika (sječa), smišin (smiješan: ik. smišan), sisten (sjesti), vir (vjera: ik. vira), ...itd.

Keltski slični ikavizmi

Razmjerno manje je nama sličnih riječi poznato iz staroirsko-keltskog prije njegovog izobličenja i osiromašenja pod dugotrajnom britanskom okupacijom, dokle su većina takvih sličnih riječi dosad već nestale ili su drukčije deformirane (kao i u Hrvatskoj pod novijim pritiskom srbobalkanskog vukopisa). Takve su npr. staroirske: briga (brijeg), dvi (dvije) lia (lijevam: ikav. livan), cruim (crv: otočno-bodul. criv), grian (grijem), snigyd (snijeg), mori (more: naše otočno-bodulski isto mori), etc.

Svehrvatski ikavizmi

Najraniji Prahrvati su vjerojatno bili uglavnom ikavci ili bar poluikavci. Zato sve do dandanas u većini raznih dialekata kod katoličkih Hrvata postoji najmanje tridesetak svehrvatskih ikavizama očuvanih još iz predslavenskoga ili ranoslavenskog doba, gdje se samo ikavski jat obvezatno nalazi u svim izvorno-hrvatskim govorima (izim novih knjiških vukovaca) kao jedini ili bar glavni materinski oblik od djetinjstva prije škole. Najizrazitiji su takvi svehrvatski tj. obvezatno-bezuvjetni ikavizmi npr. divojka i zapustiti što su izvorno-materinski doslovce kod svih katoličkih Hrvata od najjužnijeg Visa pa sve do najsjevernije Mure (izim samih vukovaca).

Još ini izrazito većinski ikavizmi u raznim hrvatskim dialektima su npr. glagoli grijati, naliti, nisam, trpiti, viditi, visiti, želiti, živiti i sl. Jekavizirani vukovski oblici tih nabrojenih riječi su svi beziznimno balkanski srbizmi pravoslavnih srbojekavaca (tj. prekodrinskih Srba - 'Prečana'), kakve normalno ne izgovaraju pravi Hrvati (izim tek pod školskom i vojnom prisilom).

Svehrvatska divojka

Divojka i njene izvedenice su obvezatni svehrvatski ikavizmi, pa u svim izvornim dialektima katoličkih Hrvata materinski od djetinjstva postoji samo i jedino divojka i slične njene jedino ikavske izvedenice: čak i na sjeveru u inače tipskoj ekavskoj kajkavici sve do Varaždina, Drave i Medjimurja je još ta divôjka i divôjček. Srbojekavska tzv. "djevojka" (isto i 'devojka') su za Hrvate novonametnuti balkanski srbizmi tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali su ranije u Hrvatskoj to nepoznati oblici (osim kod pravoslavnih jekavaca). Jedina sitna materinska iznimka od te svehrvatske divojke kod katoličkih Hrvata je parsto otočnih staraca na Lastovu koji to u domaćoj jekavskoj čakavici izvorno izgovaraju kao đevojka.

Svehrvatsko zapustiti

Takodjer i glagol zapustiti je bezuvjetno-obvezatni svehrvatski ikavizam, pa zato u svim izvornim dialektima katoličkih Hrvata materinski od djetinjstva postoji samo i jedino zapustiti: čak i na sjeveru u tipskoj ekavskoj kajkavici, tj. od južnih dalmatinskih otoka pa sve do Varaždina, Drave i Medjimurja. Srbojekavsko tzv. "zapustjeti" (isto i 'zapusteti') su za sve Hrvate novonametnuti balkanski srbizmi tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali su ranije u Hrvatskoj to nepoznati oblici, - osim jedino kod pravoslavnih jekavaca tj. prekodrinskih Srba - Prečana.

Širji praikavski glagoli

Iako sjeverni kajkavci do Drave imaju i ekavske oblike (trpeti, videti, viseti, živeti, greti, nesem, itd.), svi ostali srednji i južniji Hrvati izmedju Save i Jadrana izvorno-materinski od djetinjstva uglavnom to izgovaraju ikavski: npr. trpiti, viditi, visiti, zapustiti, želiti, živiti, grijati, nisam/nisem, itd. Naprotiv, vukovsko-jekavski oblici tzv. "vidjeti", "trpjeti", "visjeti", zapustjeti, željeti, "živjeti", "grejati", "nijesam" i sl., kod katoličkih Hrvata izvorno-materinski uglavnom ne postoje, osim tek kao prisilno nametnuti naknadni jekavizni iz školskog vukopisa. Naprotiv na hrvatskom ozemlju takve vukovske oblike (vidjeti, visjeti, trpjeti, željeti, živjeti, grejati, ...) izvorno-materinski imaju uglavnom samo pravoslavni srbojekavci tj. prekodrinski Srbi - Prečani.

Popis glavnih primjera

Ovdje slijedi primjerni abecedni popis najčešćih sveikavskih riječi koje se u većini izvornohrvatskih materinskih govora rabe uglavnom u ikavskom obliku, a rjedje i ekavski (kod kajkavaca), - ali kod katoličkih Hrvata nikad nisu u jekavskom obliku (izim tek umjetno kod naših gradskih vukovaca i srbojekavskih pravoslavnih 'Prečana'). Zbog istaknutih razlika je svugdje jat podebljan (* = stalni kajkavski ikavizmi):

Većinsko-ikavski / Kajkavski (ekavski) / Vukovo-jekavski

  • divojka, - kaj.* divôjka ! (vuk. djevojka)
  • divojački, - kaj.* divojâški ! (vuk. djevojački)
  • divojčica, - kaj.* divôjček ! (vuk. djevojče)
  • grijati, - kaj. greti (vuk. grejati)
  • nisam, - kaj. nisem/nêsem (vuk. nijesam)
  • trpiti, - kaj. trpéti (vuk. trpjeti)
  • potrpiti, - kaj. potrpéti (vuk. nema slično)
  • pretrpiti, - kaj. pretrpéti (vuk. pretrpjeti)
  • viditi, - kaj. videti (vuk. vidjeti)
  • vidilica, - kaj. videlica (vuk. vidjelica)
  • previditi, - kaj. prevideti (vuk. previdjeti)
  • razviditi, kaj. razvideti (vuk. razvidjeti)
  • visiti, - kaj. viseti (vuk. visjeti)
  • visilica, - kaj. viselica (vuk. visjelica)
  • zahladiti, - kaj. zahladneti (vuk. zahladnjeti)
  • zapustiti, - kaj.* zapustiti ! (vuk. zapustjeti)
  • želiti, - kaj. želeti (vuk. željeti)
  • živiti, - kaj. živeti (vuk. živjeti)
  • ... etc., - ... itâk. (... itd.)

Dvojni (polu)ikavski jat

Većina čakavaca i šćakavskih ikavaca jat uglavnom izgovaraju kao obično "i", ali postoje još i neke ikavske iznimke s dvojnim jatom, osobito kod novoštokavskih poluikavaca (kao i / je), pa kajkavskih ikavaca (i / e) i još u bodulskom hiperykavizmu otočnih čakavaca (i / y):

  • Novoštokavski poluikavci: Tako npr. neki prijelazni novoštokavski poluikavci jat izgovaraju ovisno o dužini sloga, bilo kao i, ali takodjer i kao je.
  • Ikavski kajkavci: Kod kajkavskih ikavaca se jat rjedje izgovara dosljedno samo kao i (npr. u sjevernoj Istri i ponegdje Gorski Kotar), a češće je izgovor različit ovisno o dužini sloga, tj. kratki jat je uglavnom kao i, dok se produženi jat čuje još kao e. Vidi još: Kajkavska ikavica.

Bodulski hiperykavizam

Bodulski hiperykavci: Kod nekih arhaičnih otočnih čakavaca i osobito u nepalatalnom bodulskom cakavizmu se i sam ikavski jat isto izgovara dvojno, npr. na vanjskim dalmatinskim otocima, pa na Lošinju i dijelom na jugu otoka Krka. Taj dvoikavski otočni jat je kao obično ikavsko "i" većinom u kratkim slogovima (= štokavskom je), dok se u dužim slogovima često izgovara više promuklo-preglašeno "ÿ" (= štokavskom ije), koje je sličnije njemačkom prijeglasu ü (ili srednjovjekoj oznaci ue) negoli običnom "i" kod kopnenih ikavaca. Jadranski otočni primjeri toga su: bÿli (bijeli), ćrÿvo (crijevo), ćvÿt (cvijet), švÿt (svijet), ... itd. Vidi još: Bodulski cakavizam.

Literatura

  • Stipan Budimir & A.Ž. Lovrić: Ikavska šćakavica (starohrvatski govor srednjovjeke Bosne). Ognjište 10, Karlovac 1999.
  • Asim Peco, 1981: Čakavsko-šćakavski odnosi u zapadnobosanskoj govornoj zoni. Hrvatski dijalektološki zbornik 5: 137-144, JAZU, Zagreb.
  • Asim Peco & Petar Mandić, 1986: Ikavskoštakavski govori zapadne Hercegovine. Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo, 230 str.
  • Asim Peco 2007: Ikavskošćakavski govori zapadne Bosne, knj. I.- II. Izabrana djela 3 - 4, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo, 409 + 304 str. ISBN 978-9958-9309-1-1
  • Asim Peco 2007: Govori zapadne Hercegovine. Izabrana djela, knj. 2, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo. ISBN 978-9958-9309-1-1
  • Šime Starčević: Ričoslovlje. Glasnik dalmatinski 34-57, Zadar 1850.
  • Zlatko Vince: Ikavica u hrvatskoj jezičnoj povijesti. Matica Hrvatska, Zagreb 1998.
  • B.Jakolić - J.Horvat (ured.): Donjosutlanski govor i običaji (Zbornik kajkavske ikavice), Školska knjiga, 329 str. Zagreb - Šenkovec 2007.
  • Lovrić A.Ž., Mileković M.H. 1998: Kajkavska ikavica – nesuđeni hrvatski standard. Hrvatski književni list VII/32: 38, Zagreb-Karlovac
  • Šimunović, P. 1970: Dijalekatske značajke buzetske regije. Istarski mozaik VIII/5-6: 35-49, Pula.
  • Šimunović, P. 1992: Ogledi govora na Buzeštini. Buzetski zbornik 17: 33-43, Buzet.
  • Šojat, A. 1972: O govoru kajkavskih ikavaca u Zdenčini i Horvatima. Ljetopis JAZU 69: 350-351
  • Šojat, A. 1973: Kajkavski ikavci kraj Sutle. Radovi zavoda za jezik 2: 51-72, Zagreb.
  • Težak, S. 1981: Ozaljski govor. Hrvatski dijalektološki zbornik 6: 203-428, Zagreb.
  • Vivoda, N. 2005: Buzetski govori. Založba Annales, 246 str., Univerza na primorskem, Koper.

Poveznice

Reference

Original compilation, enlarged and elaborated by GNU license almost from WikiSlavia and Wikinfo.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Svehrvatski_ikavizmi&oldid=34983"