UDBA
UDBA (srb. Uprava državne bezbednosti, hrv. Uprava državne sigurnosti) je bilo zloglasno i zločinačko tajno redarstvo za vrieme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE[1] i prestala je djelovati pod tim imenom tiekom razpada SFRJ u 1990-ima.
Pomoću brojnih doušnika je služila i kao sredstvo zastrašivanja i terora protiv disidenta ter kritičara režima. Danas u Srbiji djeluje reorganizirana služba pod imenom Bezbednosno informativna agencija (BIA, hrv. Sigurnostno obaviestna služba). Nakon sloma komunizma, veliki dio Udbaša u Hrvatskoj pod operativnim nadzorom Josipa Manolića je prešao u novouzpostavljene hrvatske tajne službe.[2] U Hrvatskoj je, prama podatcima za 2011. godinu, prosjek mirovina "radnika na odredjenim poslovima" (UDBA) koji imaju povlaštene mirovine 3.736,47 kuna, a dobiva je 16,314 osoba.[3] Brojni bivši agenti UDBA-e su u neovisnoj Hrvatskoj primljeni u sigurnostne i obaviestne službe.
Dio javnosti u današnjoj Republiki Hrvatskoj rabi rieč "UDBA" u jednom novom značenju: kao naziv za navodno utjecajni milje kojega su formirali pripadnici obaviestnog sustava bivšeg komunističkog režima. Za njih je UDBA "godinama pritajena neformalna mreža upućenih u tajne, s mnogim važnim vezama u zemlji i inozemstvu i financijski potpuno osigurana, koja zakulisno nadzire i usmjerava sve važne procese u državi."[4]
Sadržaj
Nastanak i zadaća
UDBA je nastala u ožujku 1946., i to nakon reorganizacie OZNE, službe pod čijim su nadzorom i koordinaciom učinjeni zločini nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima nakon Drugog svjetskog rata. 1966. godine, UDBA je preimenovana u Službu državne bezbednosti. Ona se kao civilna protuobaviestna služba nalazila u sastavu SSUP-a, a sastojala se od četiri glavna odjela koja su se bavili:
- unutarnjim neprijateljima (hrvatski nacionalizam, Crkva,...)
- izseljeničtvom (hrvatsko, albansko,...)
- inozemnim obaviestnim službama
- tehnikom praćenja i prisluškivanja
UDBA je od svog samog početka bila instrument Titovog režima. Glavna joj je zadaća bila praćenje i prisluškivanje osoba koje su predstavljale prietnju za tadanji režim, bilo u tuzemstvu ili inozemstvu. Neriedko je pribjegavala i državnim teroru, umorstvima, i to mahom disidenta - izseljenika iz SFR Jugoslavije, neovisno o narodnoj pripadnosti, koji su Jugoslaviji bili ozbiljna prietnja. U vriemenskom dobu od 1946. do 1990. godine, UDBA je ubila 69 hrvatskih disidenata, osmorica su nestala. Izvršila je 24 neuspjela atentata na hrvatske izseljenike, a žrtve su se izvukle s lakšim ili težim tjelesnim ozljedama. Trojica su oteta, a daljna četvorica su se uspjela spasiti od otmice. Najpoznatiji zločin te jugoslavenske službe je umorstvo hrvatskog izseljenika i vodje Brune Bušića 16. listopada 1978. godine u Parizu. 1960. godine je u Buenos Airesu u dvorani Hrvatskog doma aktivirana bomba u čijoj je detonaciji poginula i trogodišnja Dinka Domančinović ter su ranili 16 mladića i djevojaka. Ta akcia je bila ciljano usmjerena protiv djece, s obzirom na to kako se u spomenutoj dvorani slavio zadnji dan školskih praznika.
Umorstva i otmice u inozemstvu
Umorstva
O umorstvima je odlučivao Izvršni komitet Centralnog komiteta Saveza komunista iz republike iz koje je osoba koju će se umoriti. U SR Hrvatskoj je odluke donosio sekretar izvršnog komiteta Centralnog komiteta SK Hrvatske.
UDBA-ini doušnici i agenti su u raznim državama činili brojna umorstva nad hrvatskim disidentima. Njemačko pravosudje trenutačno vodi sudski postupak protiv nekoliko bivših suradnika tajnog redarstva sbog umorstva Stjepana Đurekovića. Oni trenutno žive kao umirovljenici u Republiki Hrvatskoj ter Republiki Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj još nisu provedeni pravosudni postupci protiv zločinačkih suradnika UDBA-e. UDBA-in agent Josip Perković je tražen sbog sumnje u umiešanost u smaknuće Stjepana Đurekovića 1983. godine.[5] U presudi se navodi kako je UDBA u Njemačkoj do 1989. iz političkih motiva ubila 67 Hrvata. 22 atentata su počinjena nakon 1970. godine [6] Riedki su uspjeli preživjeti atentate, kao što je to uspjelo Nikoli Štedulu.[7]
Obstrukcie i pritisci na svjedoke
Prama analizi nevladine udruge Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva, iztraga i sudjenje protiv Krunoslava Pratesa obstruirana je od raznih osoba blizkih strukturama UDBA-e[8] Bernd von Heintschel-Heinegg je, kao predsjedatelj sudac na Bavarskom vrhovnom zemaljskom sudu 2008. godine u Münchenu, obtužio tadanjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića za miešanje u sudski postupak o umorstvu hrvatskog disidenta Stjepana Đurekovića. Naveo je kako je vršio pritisak na dva svjedoka koji žive u Hrvatskoj.[9] Komunističke zločine se i dalje negira, relativira ili ih se opravdava kao "antifašističke".[9]
UDBA-ini dosjei
Suradnici UDBA-e su četrdeset i pet godina skupljali podatke o tzv. "narodnim neprijateljima". Nekoliko desetaka tisuća dosjea se sad nalazi u Hrvatskom državnom arhivu. Svaki gradjanin koji to želi, može nakon odredjene procedure pogledati svoj dosje. Niemci iz nekadanjeg DDR-a, Rumunji i Čehi mogu vidjeti dosjee ter imena agenata koji su ih pratili, dok se u Hrvatskoj mogu vidjeti samo kodna imena agenata.[11]
Izvori
- ↑ http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=47352
- ↑ Dossier: Slučaj Perković ili tko su hrvatski obavještajci - 24sata
- ↑ http://www.tjedno.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=670%3Aborci-za-hrvatsku-imaju-manje-mirovine-od-udbaa&Itemid=166
- ↑ Glas koncila, 22. lipnja 2014
- ↑ http://web.archive.org/web/20110824072248/http://peratovicxfiles.webs.com/pdf/PRATES-Jugementdecondamnation-allemand.pdf
- ↑ http://www.jutarnji.hr/njemacki-sud--jos-22-ubojstva-u-reziji-udbe/200046/ Jutarnji List, 29. ožujka 2009.
- ↑ The Curious Case of Vinko Sindicic
- ↑ http://www.klub-povratnika.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=294%3Atko-je-sve-opstruirao-istragu-i-suenje-protiv-krunoslava-pratesa-u-muenchenu-kronologija-i-analiza-injenica-&catid=45%3Anaslovnica-izdvojeni-clanci&lang=hr Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva, 04. siječnja 2011.
- ↑ 9,0 9,1 http://www.faz.net/aktuell/politik/europaeische-union/europaeischer-haftbefehl-kroatien-lenkt-gegenueber-bruessel-ein-12550527.html.
- ↑ Popis žrtava
- ↑ [1]
Poveznice
Vanjske poveznice
- Tjeralice Bundeskriminalamta za bivšim Udbašima
- HIC o knjizi ""Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeništva"
- Tomislav JONJIĆ
- Djelovanje UDBE u Australji
- 'U Srbiji sve glasnije govore o masovnim zločinima UDBE, a u Hrvatskoj zavladao muk!'
Reference
Adapted and elaborated by GNU-license: partly compiled from Wikipedia and other net-wikis.
