Joel (knjiga)

Joel
Redni broj knjige	36.
Pisac	Joel
Mjesto pisanja	Juda
Pisanje završeno	o. 820. pr. Kr.
Biblijska kratica	Jl

Joel je proročka knjiga Starog Zavjeta i spada u 36. biblijsku knjigu. Biblijska kratica joj je Jl. Prva je od 12 malih proroka (12 kraćih proročkih knjiga u Starome zavjetu). Ova knjiga se citira u Djelima apostolskim (Dj 2,17-21) i u Poslanici Rimljanima (Rim 10,13).

Sadržaj

Prikaz proroka Joela

• Najezda insekata pustoši zemlju: blizu je dan Božji (1:1–2:11)

Vidjenje o pustošenju koje je Joel dobio doista je strašno! Pred navalom gusjenica, skakavaca, mladih bezkrilnih skakavaca i žohara ništa nije ostalo. Vinova loza i smokve su ogoljene i glad je zavladala zemljom. Ljudi više nemaju od čega prinositi žitne žrtve i žrtve ljevanice u domu Božjem. Joel upozorava svećenike i druge Božje sluge da se pokaju. On jadikuje: "Jao, kakvog li dana! Jer je dan Božji blizu, dolazi kao opustošenje od Svemogućega!" (1:15). Životinje smeteno lutaju. Vatra je proždrla pašnjake i drveće i opustošila pustaru. Oglašava se uzbuna: "Zapušite u rog na Sionu i oglasite se poklikom ratnim na svetoj gori mojoj!" (2:1). Blizu je dan Božji, dan mraka i guste tame. Dolazi narod brojan i moćan. Zemlju koja je poput vrta edenskog pretvara u golu pustoš. Ništa mu ne izmiče. Dok trče poput konjice, čuje se nešto što nalikuje tutnjavi kola na vrhovima brda. Poput naroda svrstanog u bojne redove navaljuju u grad, penju se na zidove i kuće i ulaze kroz prozore. Zemlja drhti, a nebesa se tresu. Tom silnom vojskom zapovijeda Bog. "Dan [je] Božji velik i vrlo strašan. Tko može opstati?" (2:11).

• Vratiti se k Bogu: o budućem izlijevanju duha (2:12-32)

No prodor te vojske ipak se može spriječiti. Bog je savjetovao: "Vratite se k meni svim srcem svojim! (...) Razderite srca svoja, a ne haljine! I vratite se k Bogu svojemu" (2:12, 13). Zvuk roga pozvao je sve na svečani skup. Ako se vrate k Bogu, "Bog će revnovati za zemlju svoju i smilovat će se narodu svojemu" (2:18). Blagoslovit će ga i oprostiti mu, a napad vojske bit će zaustavljen. To nije bilo vrijeme za strah, nego za radost i veselje, jer je Bog obećao da će im dati voća, žita, mladoga vina i ulja i da će im nadoknaditi godine čiji je urod izjela velika vojska skakavaca. Rekao je: "Vi ćete jesti. Jest ćete i nasititi se, i hvalit ćete ime Boga svojega, koji je s vama čudesno postupao" (2:26). Bog je nastavio: "Poslije toga izlit ću duh svoj na sve vrste ljudi, i sinovi će vaši i kćeri vaše proricati, starci će vaši snove sanjati, a mladići vaši vidjenja vidjeti. Čak ću i na sluge i sluškinje u te dane izliti duh svoj." Na suncu i mjesecu pojavit će se zlokobno znamenje prije nego dodje dan Božji. Pa ipak, bit će preživjelih. "Svatko tko prizove ime Božje bit će spašen" (2:28-32).

• Sudjenje narodima u 'dolini Jošafat' (3:1-21)

Bog će vratiti zarobljeni narod Judin i jeruzalemski. Okupit će narode. Tir, Sidon i Filisteja skupo će platiti što su sramotili i porobili Božji narod. Bog je uputio izazov narodima: "Pripremite se za rat! Podignite junake! Neka pristupe! Neka dodju svi ratnici!" (3:9). Poručio im je da raonike prekuju u mačeve i da dodju u dolinu Jošafat. Odjeknula je Božja naredba: "Zamahnite srpom, jer žetva je sazrjela. (...) Kace se prelijevaju, jer je zloća njihova velika. Množtva, množtva su u dolini odluke, jer je dan Božji blizu” (3:13, 14). Sunce će i mjesec potamnjeti. Bog će kao lav riknuti sa Siona. Nebo i zemlja od toga će se tresti, ali on će biti utočište i tvrdjava svojem narodu. "U taj će dan" svega biti u izobilju kao u raju (3:18). S gora će kapati vino, brdima će teći mlijeko, a svim riječnim koritima teći će obilje vode. Iz Božjeg doma poteći će izvor osvježavajuće vode. I dok će Juda i Jeruzalem biti zauvijek nastanjeni, ter će i 'Bog prebivati na Sionu', Egipat i Edom bit će pretvoreni u pustoš jer su u Judi prolijevali nevinu krv (3:21).

---