Knjiga Izlaska

Knjiga Izlaska
Redni broj knjige	2.
Pisac	Mojsije
Mjesto pisanja	pustinja
Pisanje završeno	1512. pr. Kr.
Vremensko razdoblje	1657. - 1512. pr. Kr.
Biblijska kratica	Izl

Knjiga Izlaska (heb. שׁמות; grč. Ἔξοδος; lat. Exodus) je prva početna druga knjiga Petoknjižja i cijele Biblije. Kratica je Izl. U njezinih se 40 poglavlja opisuje oslobodjenje Izraelaca iz egipatskoga sužanjstva i izlazak iz Egipta pod Mojsijevim vodstvom, Božja objava Mojsiju, sklapanje saveza na Sinaju i 10 zapovijedi Božjih (Dekalog).

Sadržaj

• Prvi dio (Izl 1,1-15,21)

Knjiga Izlaska govori o potlačenosti Izraelaca u Egiptu i Božjoj zainteresiranosti za njihovu situaciju. Slijede izvještaji o Mojsijevu pozivu i poslanju u kojem mu je pridružen i brat Aron. U ovom je dijelu opisano i poznatih deset egipatskih čuda kojima Bog dokazuje svoju nadmoć nad egipatskim svećenicima. Zadnje veliko čudo predstavlja prelazak preko Crvenog mora i poraz Egipćana, što se zaključuje Mojsijevom pjesmom, zapravo zahvalom Bogu za izbavljenje što ga je dao Izraelcima (Izl 15,1-21). Riječ je o pravom remek djelu starozavjetnoga pjesništva.

• Drugi dio (Izl 15,22-18,27)

Govori o prolazku Izraelaca kroz pustinju i u mnogočemu nalazi svoje paralele u Knjizi Brojeva, a u njemu se stalno izprepliću različite predaje. Osobita je tema ovog dijela mrmljanje naroda i njegovo žaljenje za sigurnošću u Egiptu. Bog dokazuje narodu da mu može dati sve što mu je potrebno, te ne treba žaliti za prošlošću. Od njih traži samo pouzdanje da će ih dovesti onamo kamo im je obećao.

• Treći dio (Izl 19-40)

Za temu ima sklapanje Saveza na brdu Sinaj, a pripada ponajviše svećenikčkoj redakciji. Upravo su starozavjetni svećenici bili osobito zainteresirani za obdržavanje odredaba Saveza, koje su uključivale i hramsko bogoslužje. Ovdje je opisano "bogojavljenje", Božja samoobjava Mojsiju na Sinaju (Izl 19,16-25), ter davanje Deset zapovijedi (Izl 20), čemu slijede podrobni propisi o hramskom bogoslužju, o međuljudskim odnosima unutar naroda, o pravednosti prema neprijatelju, te o svetkovanju blagdana. Osobito je dramatično prikazan odpad Izraelaca koji izrađuju zlatno tele, te mu se klanjaju, dok čekaju da se Mojsije vrati s brda. To dovodi do raskida Saveza i njegovog ponovnog sklapanja. Knjiga završava gradnjom svetišta u obliku šatora koje će pratiti narod kroz pustinju. Općenito se drži da takvo putujuće svetište odražava nomadski način života prvih Izraelaca.

Iztraživanja

Nadjeni su ostatci Egipatskih vojnih kočija kao i kosti ljudi i konja na dnu Crvenog mora 1978. godine, a 1984. su odkriveni i spomenici koje je digao Salomon.

Izvori

• http://www.rijeczivota.hr/novost/article/kotaci-bojnih-kola-na-dnu-crvenog-mora/

---