Starohrvatsko-korjenski Wiki

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Starohrvatsko-korjenski Wiki (WikiCroatia ili Internetna enciklopedia na polukorjenskom-izvornohrvatskom): Klasični izvornohrvatski s polukorienskim pisanjem je u Hrvatskoj bio u službenoj javnoj uporabi kao najčešći kultivirani jezik sve do 1. svjetskog rata i godine 1918, a potom je kroz 20. stoljeće u Jugoslaviji postupno potisnut iz naše javnosti i nasilno zamijenjen srbohrvatskim novojezikom tj. jugoslavenskim Vukopisom kao hibridni kolonialni pidgin južnoslavenske grupe. Kasnije se taj raniji izvornohrvatski iz prošlih stoljeća pokušalo vratiti u 2. svj. ratu, pa je potom politiziran s priglupom ideološkom etiketom kao "ustaško-fašistički novogovor", a bilo je manje sličnih pokušaja i u nedavnomu Domovinskom ratu - ali su ih unitarni jugoslavisti uspješno ideopolitički blokirali. Prvotno je ova alternativna WikiCroatia bila otvorena u okviru wiki-grupe Wikislavia od 11. listopada 2007, ali je potom zbog tehničko-organizacijskih problema te grupe do 15. prosinca 2009, nakon 2 godine sa 290 članaka premještena od 23. lipnja 2010. u paralelnu suradničku skupinu Metapedia kao njezina hrvatska sekcija ([1]) gdje nakon 4 godine postojanja s oko 340 članaka nastavlja porastom i razvitkom do danas.

Abstract

WikiCroatia or Wiki-encyclopaedia and Library in classic Croatian: This is a special Wiki-Encyclopaedia and Internet-Library in the classical Croatian, starting from October 2007, and since closing Wikislavia, it is now transferred within Metapedia ([hr.metapedia.org]). It is free for listening, including also an open Internet-Library in classic Croatian with the original authorized contributions in poetry, prose, scientific news and the last discoveries. Its main language is the true classical Croatian (before Yugoslavia and WW1), and most articles have an English subtitle, and longer ones include also an Abstract in its first chapter. Its leading principles are: total openess, no any censure, the last modern data, true informative reliability (no formalistic 'neutrality'), a moral approach - but also the objective elaboration of taboo-topics (elsewhere blurred or eliminated).

Pristupne napomene

U tiskanom obliku kod nas već postoji desetak opsežnih edicija (vidi dolje Literatura) i još niz prigodnih članaka o izvornohrvatskom staroštokavskom jeziku i polukorienskom pisanju. Naprotiv je na suvremenomu medjunarodnom internetu dostupna dokumentacija o klasičnomu izvornohrvatskom polukorjenskom još uvijek vrlo oskudna, a skoro sve ostalo na internetu iz Hrvatske je uglavnom jednoumno na Vukovom fonetsko-novoštokavskom standardu hibridnoga srbohrvatskog jugojezika. Takodjer i u najvećoj elektronskoj enciklopediji Wikipedia, koja ima tzv. "hrvatsku" inačicu s oko 100.000 raznoraznih članaka često o posve sporednim temama, o klasičnomu izvornohrvatskom i polukorjenskom pisanju nema zamalo ništa suvislo izim par općih fraza o povijesti 'našeg' jezika i zastarjelim nestandardnim tekstovima tek kao nekoj marginalnoj književnoj "egzotici", ali tamo nema nijedne jedine izvorne stranice na izvornohrvatskim polukorjenskim tekstovima prije novonametnutoga hibridnog Vukopisa.

Nasuprot nama s balkanskim mentalitetom skorojevića, ini kulturniji zapadnoeuropski narodi kao Englezi, Nijemci, Francuzi, Španjolci i ostali, dobro poznaju i javno priznaju poviesne inačice u razvitku vlastitih jezika, koje tamo nisu ovako povijesno blokirane priglupim ideopolitičkim etiketama kao kod nas, gdje su mnogi naši partijski "jezičari" na tomu izgradili lažne sinekure i kariere. Za nedemokratsku istočnu Europu tj. bivše komunističke imperije poput SSSRa i Jugoslavije (izim dielom Bugarske), takvih povjesno-klasičnih enciklopedia uglavnom još uvijek nema – pogotovo ne na internetu. Zbog toga je od 2006., iz sibirskog Tomska potaknuta i organizirana na internetu tzv. konfederacija WikiSlavia koja bi ostvarila elektronske enciklopedije na većini važnijih slavenskih dialekata i starijih jezičnih inačica (npr. staroruske prije standardizacije).

U okviru toga je od ljeta 2007, uspostavljen i starohrvatska polukorjenska WikiCroatia koji je od početka ujesen 2007, preko bivšega zajedničkog portala (hr.volgota.com), obuhvatio staroštokavske, čakavske i kajkavske sadržaje uz manje ikavsko-šćakavskih. Potom je od studenog 2007, tehnički izdvojen posebni čakavski Wiki ili Encyclopaedia Adriatica (kratica: WikiCha) s preko 500 čakavskih natuknica, nakon čega je prvotno zajednički starohrvatsko-dialektni Wiki krajem 2007. postao posebna Encyclopaedia Kaykaviana ili kratica WikiKay, a od lipnja 2010, dosad radi na internetu i treća naša izdvojena wiki-enciklopedia na staroštokavskom (tj. polukorjenskom) hrvatskom na posebnom portalu (hr.metapedia.org).

U odnosu na klasično tiskane tekstove, ovi na internetu (WikiCroatia, WikiKay i WikiCha) su osobito važni za naš dialektalni podmladak, jer je već dobro poznato kako je danas informiranje preko interneta najprivlačnije za suvremenu mladež kojima se često neda čitati tiskovine. Iako su takve dialektalne enciklopedije na internetu u načelu jednojezične, u praksi su većinom poliglotne jer objavljuju ne samo tekstove na pripadnom minijeziku ili dialektu, nego i na državnom standardu ili na svjetskim jezicima (engleski ili ini) - ali pod uvjetom da su ti inojezični uglavnom posvećeni dotičnoj dialektalnoj etnokulturi. Naprotiv, uneseni dialektalni tekstovi na dotičnom jeziku i dialektu mogu biti o bilo kojoj tematici iz svijeta, npr. priroda, umjetnost, pjesme, kuharski recepti, citati, poslovice, horoskopi ili slično, - ali samo na tom dialektu ili jeziku.

Tematska struktura WikiCroatije

Najvažnije noseće tematske skupine u WikiCroatiji su npr. iduće:

  • 1. Zemljopisni pregled: Po svojoj tematskoj strukturi, najveća tematska skupina po tekstovnom opsegu u ovoj Starohrvatskoj enciklopediji sa stotinjak tekstova su zemljopisni prikazi raznih hrvatskih krajeva i gradova, pa poviesnih krajeva susjednih zemalja gdje još žive autohtoni Hrvati, kao i prekomorskih država i gradova gdje ima najviše hrvatskih iseljenika i sl.
  • 2. Starohrvatska poviest: Posebno su razradjeni u tridesetak članaka raznoliki aspekti starohrvatske srednjovjeke povijesti i najdetaljnije doba pojedinih starohrvatskih kraljeva Trpimirovića. Tu se po prvi puta kod nas javno i obsežno razradjuju važni i bitni arapski dokumenti o srednjovjekim Hrvatima i ranoj Hrvatskoj, koje su tendenciozno-ideologizirani unitarni jugoistoričari (uključivo hr.wikipedia) kod nas posve zanemarili i prešutili bilo iz neznanja, jugo-ideologije ili zbog privatnog neprijateljstva spram Arapa.
  • 3. Ranohrvatska antika i prapoviest je pobliže razradjena u tridesetak članaka. Sve do 1990tih, kod nas uglavnom nema suvislih razrada ranohrvatske prapoviesti niti predpoviesti, samo se bezkonačno prežvakavala jugodogma o bezuvjetnim sveslavenskim Srbohrvatima i velikoj "Seobi Slavena" koja je danas za Balkan postaje sve više ideopolitičkom fikcijom. Osobito su važni novi neslavenski nalazi antičkih Prahrvata i Predhrvata, pretežno neslavenska biogenomika Hrvata, pa dubinske i dalekosežne analize ranohrvatske poviesti od novih ruskih historiografa - što je sve kod nas (i u hr.wikipediji) prešućeno kao taboo ili podvale lažnih krivotvorbi za današnje dnevnopolitičke potrebe.
  • 4. Hrvatska diaspora: Medju inim natuknicama su i one brojne (tridesetak) koje po prvi puta suvislo razradjuju našu staru srednjovjeku diasporu u Europi izvan Hrvatske, kao i novije najbrojnije iseljenike detaljno razlučene po našim dialektima u svim prekomorskim zemljama, s opisom važnijih prekomorskih gradova sa značajnom hrvatskom manjinom i njenom ulogom tamo.
  • 5. Starohrvatska etnokultura: to je heterogena skupina članaka o raznim aspektima izvornohrvatske pučke kulture, uključivo npr. folklor, nošnje, pjesme, pa domaće kulinarstvo gdje su jasno razlučena baštinjena izvornohrvatska stara jela i pripravci nasuprot novijih turskih, romanskih, germanskih i inih unosa koji nam se danas podvaljuju kao lažni "hrvatski specijaliteti" za potrebe ugostiteljstva i ini business.
  • 6. Stvarnohrvatska flora: Zamalo jedina suvisla istraživanja hrvatske flore i napose ekologija vegetacije, radjeni su negdje do 2. svj. rata i potom su prevratom St. Šuvara i partijskih pripuza nakon 1972. god. kompetentni botaničari uglavnom likvidirani. Nakon tog pogroma su ih zamijenili podobni "šnelsideri", a rezultat je botanička tabula rasa Hrvatske u Europi, gdje već par desetljeća uglavnom nema izvornih nalaza, izim popularnih i tehničkih "reporta" ter kopija postojećeg. Današnje javne spoznaje o navodnoj flori Hrvatske na uglednim botaničkim sinekurama kod nas se većinom svode na klasičnu "resavsku školu prepisanija" - iliti u modernoj inačici: copy-paste metoda. Rezultat toga je da naši instant-botaničari često grade šuplje kariere na kratkovrijednim tehničkim treportima, dok uz Albaniju ostaje Hrvatska florno najmanje poznatom u Europi. Još je razmjerno dobro florno znanje o sjevernoj Hrvatskoj gdje uspijeva copy-paste iz sličnih mitteleuropskih zemalja, ali o specifičnoj flori našega Dinarskog krasa i jadranskih otoka zna se najmanje u Europi jet tu nema homologija za copy-paste: potrebno je znanje i istraživanja na terenu. Tek u Wiki Croatiji se kroz stotinjak novih tekstova daje kritičko-suvremeni ekoflorni pregled Hrvatske.

Razlozi osnutka dialektnih wikija

Iako već postoji klasična 'hrvatska Wikipedija' (s oko 100.000 naslova), nužna je i ova nova WikiCroatia zbog niza idućih razloga:

  • 1. Članci o dialektima i pripadnoj kulturi u toj jugo-Vukovskoj hr.wikipediji su krajnje oskudni i dijelom nestručni, a na samim dialektima tamo nema zamalo nijednog većeg teksta.
  • 2. Dosadanja hr.wikipedia je tek široka-opća tj. svjetska enciklopedija na srbohrvatskom, većinom kao loš prijevod en.wiki, gdje su specifične teme o Hrvatskoj i Hrvatima slabo i ponekad krivo prikazane: za WikiCro je baš to ključna i nosiva tematika (a ine svjetske teme samo kada baš imaju veze s nama).
  • 3. Mnoge važne hrvatske teme u hr.wikipedia, iz raznih razloga izostaju: previdi, taboo, kompromisi, neznanje, ideologija, itd.- što će se ovdje dopuniti, ispraviti i jasno razraditi za javnost.
  • 4. Ta hr.wikipedia je isključivo jednojezična - samo jednoumna Vukovo-jekavska, ali nema korisnih i potrebnih članaka na svjetskim jezicima o našim glavnim temama za strance (i iseljenike) - što je u višejezičnom okružju WikiCro, WikiCha i WikiKay poželjno i ostvarivo.
  • 5. Nadalje hr.wikipedia je isključivo u Vukovskom jednoumlju jugo-standarda, a čakavski, kajkavski, ikavski i starohrvatski (korijenski) tekstovi su nemogući tj. zabranjeni, čak i štokavski o dialektima su skromni (tek kao 'folklorna egzotika') - dok je tu baš obratno.
  • 6. O nama hr.wikipedia daje tek idejno podobne navode od 'stoljeća VII.' do 20-tog: zbog yugo-kompromisa i tabua skoro ništa o Prahrvatima do 7. stoljeća - a ni nove podatke iz 21. st. zbog neznanja, konzervativnosti i inertnosti (lažni 'neutralizam').
  • 7. Zbog popularnog prestiža i forsirane brojnosti natuknica, u Wikipediji obiluje mnoštvo polupraznih naslova tek s par formalnih-neinformativnih fraza: ta 'nedonošćad' se ovdje prebacuje u odlomke sličnih članaka - ili odlaže u posebnu Leglicu (inkubator) dok se ne dopune.
  • 8. Zbog zadane konzervativne koncepcie i jednoumlja, hr.wikipedia je većinom bez izvornih rječnika, dialektalnih, pjesničkih, književnih i inih tekstova: ovo je poželjni i noseći sadržaj naše internetne knjižnice (kao hrvatske databaze).
  • 9. Stručna kvaliteta popularnih tekstova je tamo često niska ili nikakva (jer ih kroje idejni klanovi i nestručni mediokriteti). Ova WikiCroatia bar za neke glavne-noseće teme ima obveznu strukovnu i jezičnu recenziju akademskih specialista, pa su ti tekstovi zaključani za kvarenje laika i neznalica: - jezičnu kvalitetu i stručnu vjerodostojnost tu garantira početna ikona hrvatskog grba (= razina Brockhaus-Britannica).

Niže slijedi kopija početnog portala (Glavna stranica) i potom Uvodne upute iz Starohrvatske WikiCroatije u ranijoj početnoj inačici iz Web-Archive 2008. Za najnoviju veću verziju pogledati naš portal: Hrvatska Metapedia ([2]).

GLAVNA STRANICA

— Dobro došli u Hrvatsku Wikislaviu  —
koja je sastavni član udruge slobodnih slavenskih i inih neovisnih enciklopedia - Wikislavia, gdje svatko ubilježen može preurediti neki članak ili napisati koji novi! - Wikislavia je slobodna wiki-enciklopedia i internetna knjižnica. Utemeljila ju je početkom 2007, skupina wiki-disidenata koji su u 'kulturnoj revoluciji' izbačeni iz ruske Wikipedie zbog svojih gledišta (POV) i nacionalnih progona. Wikislavia ima sveobuhvatni ustroj i objavljuje ne samo enciklopedijske članke, nego takodjer wiki-izvornike i obrazovne sadržaje. Ukupan broj objavljenih stranica od rujna 2007. je preko 200.000 uz ubrzani porast. Wikislavia sadrži stranice na nizu slavenskih, turkijskih i inih jezika diljem Eurazije, a dosad ih je razmjerno najviše na ruskomu. Mogu se uvrstiti i razne obaviesti, ali i one moraju biti izdane u enciklopedijskom stilu izlaganja. Možete posve slobodno izviestiti o čemu želite, neka o tomu ostane internetni trag u poviesti! (vidi takodjer Internetne enciklopedie). Naši suradnici u sestrinskom projektu na više zapadnoeuropskih jezika: Metapedia.org Ova nova suradnička skupina Metapedia - Wikislavia, već danas ima blizu 250.000 enciklopedijskih članaka na dvadesetak raznih jezika Eurazije, pa je to sada najvažnija slobodna grupa višejezičnih wiki-enciklopedia izvan Wikipedie.

Trenutno imamo 290 članaka.
HrvatGrb.png

To je naš projekt Hrvatska Wikislavia na klasičnom starohrvatskom (polukorjenski)

Wiki-enciklopedia i mrežna knjižnica na korjenskomu starohrvatskom

Dobro došli u WikiCroatia - nezavisnu i slobodnu Internetnu enciklopediu o starohrvatskoj kulturi, otvorenu od listopada 2007. Ovo je početna glavna stranica za novi hrvatski ogranak unutar medjunarodne višejezične Wikislavie i još širje Europske enciklopedije Metapedia. Tu je kraći uvodni proslov na izvornom hrvatskom i engleskom jeziku, s poglavitim tematskim područjima i daljim poveznicama za upute korištenja i moguće suradnje. Wikicroatia takodjer obuhvaća Internetnu knjižnicu na hrvatskom s izvornim novim prilozima iz pjesništva, proze, novih nalaza, znanstvenih otkrića itd. Za razliku od hrvatske Wikipedije - ovo nije opća enciklopedija samo na hrvatskom, nego specializirani tematski wiki tj. internetska databaza na hrvatskom, engleskom i inim svjetskim jezicima: za detaljnu dokumentaciju o Hrvatskoj, Hrvatima, našoj diaspori, našim istraživačima u svijetu, o glagoljici, hrvatskoj prapovijesti i pradomovini, o Jadranu, o Dinaridima i vapnenačkom krasu u svijetu, te o sličnim za nas osobitim temama. Članci takodjer imaju engleski podnaslov, a duži počimaju u prvom poglavlju engleskim sažetkom za strance, dok iseljenici i stranci mogu pisati engleski. Većinom su na hrvatskom, ali po uzoru glavne Wikislavie tu su takodjer obilno i ravnopravno zastupane dialektalne kulture na kajkavici i čakavici - ako je sav tekst kajkavski ili čakavski tad može prikazati bilo koju temu na svijetu. Naša su bitna načela: podpuna otvorenost bez cenzure, suvremenost i najnovija dokumentacija 21. stoljeća, informativna vjerodostojnost i materialna istinitost, moralni pristup uz jasnu razradu tabu-tema koje drugdje izostaju. U Wikislaviji su ukinuti i nedopustivi: lažna formalna 'neutralnost', zastarjeli dogmatizam, ideološka cenzura, birokratska demagogija, dvolično zamagljivanje i brisanje nepodobnog, klanovsko nadglasavanje i ine nepravilnosti 'wikipedista'. To nije tek popularni wiki, nego ozbiljna databaza za internetnu naobrazbu, pa su članci na 3 razine: 1. Provizorne nove skice za sve i anonimce, 2. Zreli pravi članci za ubilježene izdavače, 3. Recenzirane stručne rasprave - zaključane samo za eksperte, sa znakom šahovnice na vrhu (garantirana postdiplomska razina).

Wiki-encyclopedia and Internet library in classic Croatian

ABSTRACT: This is a new Wiki-Encyclopaedia and Internet-Library in Croatian language, starting from October 2007. It is quite open and free for listening, and also for any further contributing and ameliorating by its bona-fide users. This includes also an open Internet-Library in Croatian with the original authorized contributions in poetry, prose, scientific news and the last discoveries. For difference of Wikipedia, this is not a general pop-wiki in Croatian only - but a special thematic database on internet both in Croatian and English (or other major languages) covering in detail Croatia, Croats, our diaspora and explorers in world, Adriatic sea and islands, Dinaric Alps and calcareous areas in world, Croatian origins and early history, Glagolitic script, and various other topics with Croatian correlations. Most articles have an English subtitle, and longer ones also an Abstract in its first chapter; emigrants and foreigners can write in English. Its prefered language is the classical Croatian, with added subtitles in main dialects (Kaykavian and Chakavian); if an article is in Chakavian or Kaykavian - then it can cover any topic in world. Its leading principles are: total openess, no any censure, the last modern data, true informative reliability, a moral approach - but also the objective elaboration of taboo-topics (elsewhere blurred or eliminated). The false 'neutrality', ideological censure, outdated dogmatism and demagogy, destructive immorality, falsified blurring and erasing, clans domination and outvotings, and other Wikipedian deviations here are excluded. We are not a pop-wiki only, but the serious database library for responsible open education; thus our texts are on 3 levels: 1. Initial new drafts free for anyone anon.; 2. Ripen featured articles for registered edits; 3. Closed review papers by experts only, with red-chess icon in top (guaranteed M.Sc. quality).

Dobro došli u Starohrvatsko-korjensku Wikislaviu

Pozdrav čitateljima: Wikislavia je novi eurazijski projekt izrade višejezične Internetne enciklopedie sa slobodnim pristupom bez ideološke cenzure. U izradi i poboljšanju ove starohrvatsko-polukorjenske inačice Wikislavie (WikiCroatia) mogu sudjelovati svi dobronamjerni koristnici koji žele pisati izvornim i klasičnim hrvatskim, a isto mogu pisati na svjetskim jezicima i naši iseljenici ter zainteresirani stranci (tekstovi će se prevesti): vidi dolje Uvodne upute.

Trenutno uređujemo 290 članaka.

Pozivamo Vas na sudjelovanje u izradi hrvatske Wikislavie !

Wikislavia takodjer prima i objavljuje nova istraživanja, izvorne tekstove, rječnike, citate i ine sadržaje koje ne prihvaća Wikipedia.


Pomoć za suradnike

Predložak:Pomoć suradnicima

Suradnički projekti

Predložak:--

Hrvatska jezična učiona

Predložak:Jezična pitanja

Zanimljivosti: Znate li ...?

Odabrani mjesečni članak

Deset zapovijedi majke Hrvatske.png

Deset zapovijedi majke Hrvatske svim vjernim sinovima i kćerima je rad Vjekoslava Klaića iz 1917. godine.

Napisan je kao etički kodeks upućen cjelokupnom hrvatskom pučanstvu, što ga je Klaić napisao u svrhu povratka povjerenja naroda, s nadom u dolazak mira i boljih vremena, smatrajući kako je zbog ratnih okolnosti i kasnijeg jačanja utjecaja jugoslavenstva došlo do destabilizacije narodnog duha, demoralizacije i pesimizma u narodu. Premda je napisan u drugčijim društveno-političkim okolnostima i ozračju, ovaj rad se zbog svoje naravi i danas smatra aktualnim.

Internet: Wiki - novosti

Knjižnica: izvorne novosti

Nova knjiga: Rani Hrvati; genetika, etnokultura i prapovijest: 760 str, 2007. Naslovnica: Tanajska ploča god. 220, s grčkim zapisom naroda Horouathos - Horoathoi (Tanais tablet of 220 A.D. at Don river, twice mentions old Croats in Greek). - Predložak:Aktualnosti

Naravoslovje (prirodoslovne struke)

Astronomia i astrofizika - Biologia: zoologia, botanika, mikrobi - Ekologia, rezervati, endemi - Fizika, klima, meteorologija - Zemljopis, države, kartografija - Geologia i paleontologia - Kemija - Matematika i geometria - Medicina i antropologia - Oceanografia i hidrologia -

Tehnika i tehnologija

Arhitektura i urbanizam - Elektrotehnika i elektronika - Dizajn - Gospodarstvo i trgovina - Industria, obrt, proizvodnja - Internet i telekomunikacie - Kućanstvo i gastronomija - Novine i radiotelevizia - Poljodjelstvo i prehrana - Pomorstvo i ribarstvo - Pravo - Promet i vozila - Turizam i ugostiteljstvo - Strojarstvo i ina tehnika - Šumarstvo i hortikultura - Vojska i ratovi -

Humanističke i društvene znanosti

Arheologia i predhistoria - Demografia i iseljeništvo - Etnologia, folklor, mitologia - Film i stripovi - Filozofia i logika - Glazba (muzikologia) - Kazalište i estrada - Pedagogia i naobrazba - Književnost, bibliotekarstvo - Politika i stranke - Poviest (historiografia)- Pravo i administracia - Psihologia - Rekreacija, zabava, igre - Umjetnost, slikarstvo i kiparstvo - Sociologia - Šport i hobi -

Jezikoslovlje (lingvistika)

Hrvatski: poviest, gramatika, pravopis, rječnici - Manjinski jezici: arbanaski, ćiribirski, hebrejski, romski, rusinski - Okolni jezici: talianski, slovenski, njemački, magjarski, srbski, bošnjački, crnogorski - Svjetski jezici: engleski, španjolski, francuski, ruski, arapski, kineski - Mrtvi jezici: latinski, samskrit, akadski, staroslavenski - Umjetni jezici: esperanto, volapuek, interlingua, itd. - Kreolski pidgin i lingua franca: srbohrvatski, anglokajkavski, agramerski, franglais - Starohrvatska pisma: glagoljica i bosančica

Vjere i svjetonazori

Islam (muhamedanstvo) - Judaizam - Katolicizam - Mitologija i legende - Novi svjetonazori - Pravoslavlje - Protestantizam - Ine klasične religije -

Ostale teme i razno

Futurologija i predvidjanja - Himna, grbovi, barjaci - Kalendar i horoskop - Kritike i alternative - Popis gradova u Hrvatskoj - Povijest znanosti u Hrvatskoj - Problemi i nove ideje - Popis država i sinonimi - Tematske skupine (pregled) Vladari i ini čelnici - Životopisi: pokojnici i suvremenici -


Čemu Starohrvatsko-korjenski Wiki, uz 'hrvatsku' Wikipediju?

Iako već formalno postoji klasična tzv. "hrvatska" Wikipedija (s preko 60.000 naslova), nužna je i ta nova, paralelna wiki-enciklopedia zbog idućeg niza razloga:

  • 1. Iz glavne Wikipedie je nedavno oštro odbijeno otvaranje Hrvatsko-korjenskog wikija i pripadni sadržaji su isto brisani i idejno blokirani u tzv. "Hrvatskoj" Wikipediji.
  • 2. Dosadanja hr.wikipedia je većinom tek široka-opća tj. svjetska enciklopedija kao loši srbohrvatski prijevod iz en.wiki, gdje su specifične teme o Hrvatskoj i Hrvatima slabo i ponekad nestručno prikazane: za WikiCro je to ključna i nosiva tematika (a ine svjetske teme samo kad imaju veze s nama).
  • 3. Mnoge važne hrvatske teme u hr.wikipedia, iz raznih razloga izostaju: previdi, taboo, kompromisi, ideologija, itd.- što će se ovdje dopuniti, ispraviti i jasno razraditi za javnost.
  • 4. Ta hr.wikipedia je isključivo jednojezična - samo Vukov srbohrvatski, ali nema korisnih i potrebnih članaka na svjetskim jezicima o našim glavnim temama za strance (i iseljenike) - što je tu u višejezičnom okružju poželjno i ostvareno.
  • 5. Nadalje hr.wikipedia je jednodialektna - isključivo na novojekavskom standardu (Vukopis), a čakavski, kajkavski, ikavski i starohrvatski (korienski) tekstovi su tamo nemogući, čak i štokavski o tom su skromni (tek kao 'folklorna egzotika') - dok je tu baš obratno.
  • 6. O nama hr.wikipedia daje tek podobne navode od 'stoljeća VII.' do 20-tog: zbog yugo-kompromisa i tabua skoro ništa o Prahrvatima do 7. stoljeća - a ni nove podatke iz 21. st. zbog konzervativnosti i idejne inertnosti Wikipedije (lažni 'neutralizam').
  • 7. Zbog popularnog prestiža i forsirane brojnosti natuknica, u Wikipediji obiluje mnoštvo polupraznih naslova (tek s par formalnih-neinformativnih fraza): ta 'nedonošćad' se ovdje prebacuje u odlomke sličnih članaka - ili odlaže u posebnu Leglicu (inkubator) dok se ne dopune.
  • 8. Zbog zadane konzervativne koncepcie, Wikipedia većinom nema suvremene znanstvene nalaze 21. stoljeća i još je bez izvornih rječnika, pjesničkih, književnih i dialektalnih tekstova: što je poželjni i noseći sadržaj naše internetne knjižnice (hrvatske databaze).
  • 9. Stručna kvaliteta teksta tamo je često niska i dvojbena (jer ih kroje idejni klanovi i nestručni mediokriteti). Ovaj Wiki bar za neke glavne-noseće teme ima obveznu strukovnu i jezičnu recenziju akademskih specialista, pa su ti tekstovi zaključani za kvarenje od laika i neznalica: - jezičnu kvalitetu i stručnu vjerodostojnost tu garantira početna ikona hrvatskog grba (= razina Brockhaus-Britannica).
O Wikislaviji i WikiCroatiji

Glavna Wikislavia je nastala početkom 2007, pa ima preko 230.000 članaka na desetak jezika. Ovaj naš WikiCro ili Wikislavia na polukorjenskomu starohrvatskom je započela od listopada 2007. i dosad ima tek 290 članaka, što je premala količina, pa zato očekujemo širju suradnju: vidi niže Uvodne upute.

UVODNE UPUTE

Dobro došli u WikiCroatiu - nezavisnu otvorenu Internetsku enciklopediju na pravomu izvornohrvatskom jeziku (staroštokavsko-polukorjenski). Ovo je privremeni proslov za novi hrvatski ogranak unutar medjunarodne višejezične Wikislavije i još širje Europske enciklopedije Metapedia. Tu je početna glavna stranica s poglavitim uputama, tematskim područjima i njihovim poveznicama na klasičnom izvornomu hrvatskom jeziku prije Jugoslavije (tj. pisanom polukorjenski).

Pristupne napomene

Ideja otvorene kolektivne enciklopedije tipa Wiki (havajska rieč = brzo) začeta je od god. 1999, a smisao je da ju svatko pismen može slobodno i bezplatno čitat preko interneta na engleskomu ili vlastitom jeziku, pa i dragovoljno sudjelovat u njezinom stvaranju i poboljšanju po svojem znanju i tehničkim mogućnostima. Prvi najveći primjer toga je Wikipedia koja nastaje od 2001, a danas u engleskoj inačici ima oko 3 miliuna (polupraznih) natuknica. S manjim brojem natuknica se potom proširila i na drugih dvjestotinjak jezika, pa i na (polu)hrvatskom (novosadski vukopis Anić-Goldstein).

Medjutim, zbog takovog ubrzanoga i nekontroliranog porasta, ta prva Wikipedia sada sve više poprima dosta anarhični ustroj koji se odražava u nizu nerješenih pitanja sadržaja, kakvoće, vjerodostojnosti, neorganiziranosti, itd. Konačna posljedica tih problema je, da se prvotna Wikipedija dosad uzastopce razdvojila na desetak sličnih paralelno-odvojenih enciklopedia koje zajedno imaju već preko 4.000.000 posebnih pravih članaka izvan Wikipedie, a najbrža od tih je golema kineska enciklopedia BaideWiki s pola milijarde suradnika, koja se obsegom sad već približava glavnoj engleskoj Wikipediji.

Zadnji reformirani odvjetak tih wiki-enciklopedija je nastao od 2007, kad se je od klasične Wikipedie iz protesta odvojila skandinavska skupina, pa su utemeljili novu, najotvoreniju i idejno slobodnu wiki-enciklopediju Metapedia sa središtem u Švedskoj. To je višejezična paneuropska enciklopedija na internetu, koja dosad ima dvadesetak paralelnih inačica na europskim jezicima: engleski, njemački, švedski, norveški, danski, islandski, finski, estonski, francuski, portugalski, rumunjski, češki, itd. U toj skupini je brojem tekstova bila najveća pridružena Wikislavia od 2007, pretežno na ruskomu s preko 230.000 tekstova. Glavna načela nove europske skupine Metapedia-Wikislavia, po kojima razlučuje od Wikipedie jesu iduća:

  • Najveća moguća otvorenost i sloboda čitanja pa i uredjenja, gdi može sudjelovati svatko pismen i samo je, zbog onemogućenja zlonamjernih vandala potrebna ubilježba (registracija).
  • Napisani tekstovi su tematski slobodnog izbora, ali trebaju biti izgledom enciklopedijskog formata i kulturno napisani.
  • Tematski izbor i stil pisanja je otvoren i jasan, bez nepodobnih taboo-tema, o svemu se može pisati otvoreno-kritički (eksplicitno), poštuje se izvorni tekst i izpravljaju očiti tipfeleri i psovke.
  • Odbacuje se formalistički 'neutralizam' Wikipedie, a poželjna je stvarna objektivnost ter istinska vjerodostojnost i u neugodnim taboo-temama.
  • Tu tehnički nema mogućnosti samovoljnog ukidanja i brisanja nepoželjnih članaka nadglasavanjem klanova, nego se postojeći slobodni tekstovi mogu dopunit, poboljšat i razumno razradit.
  • Enciklopedijski tekstovi iz Metapedie i Wikislavie ne služe za usmjereno 'glajhšaltanje' čitatelja u popkulturi, nego su usmjereni za slobodan napredak njihove naobrazbe preko interneta.
  • U okviru glavnih smjernica se treba pridržavati temeljnih moralnih načela: nepoželjno je nametanje trgovačkih spam-ova, diktatorskog staljinizma, ter sličnih usmjerba.

U tu novu paneuropsku obitelj otvorenih i moralnih wiki-enciklopedia se od rujna 2007, na internetu pridružila i naša WikiCroatia. Ovo je naš zajednički hrvatski projekt za bolju informacijsku budućnost pa su u njemu svi dobrodošli - izim zlonamjernih vandala, upornih brisača i idejnih uhoda kojima preporučamo slobodno čitanje bez smetanja.

WikiCroatia i 'hrvatska' Wikipedija

WikiCroatia je specializirana nacionalna enciklopedia na vjerodostojno-dokumentarnim načelima, pa treba postati osuvremenjeni elektronički pandan klasične Hrvatske enciklopedije koja je iz ideološko-političkih razloga prekinuta od 1946. Naprotiv, hrvatska Wikipedija na internetu je većinom usmjerena kao internetski tip opće enciklopedie na poluhrvatskom jeziku, tj. većina sadržaja su loši srbohrvatski prijevodi automatskim prijevodnikom iz engleske Wikipedie, ili ostalo poluprazne natuknice tek s par općih neinformativnih fraza. Normalno je za očekivati kako će biti manjeviše preklapanja izmedju WikiCro i hr.wikipedije, kao što ima preklapanja izmedju raznih Wikipedia, ili izmedju elektonskih wikija i papirnih encikliopedia. Ovaj WikiCro i hr.Wikipedia se uglavnom načelno razlikuju po tematskom izboru, načinu razradbe, obsegu tekstova i metodskom pristupu:

  • U WikiCro se prvenstveno razradjuju naše hrvatske teme, a ine općenite tek uzputno, većinom kao odlomci širih poglavlja - a u hr.Wikipediji većinom je obratno.
  • WikiCro teži za cjelovitom obradom svih hrvatskih tema, a inih izvanhrvatskih samo kad imaju bar neke veze s nama: npr. susjedne zemlje, iseljeništvo, naši iztraživači, inozemni kras i slične veze.
  • Važno načelo Meta-Wikislavie i WikiCro je da su svi važniji slavenski dialekti i njihove kulture istovrijedni i ravnopravni pa se moraju pobliže predstaviti i u materinskoj inačici (tj. kod nas kajkavski, čakavski i korjensko-starohrvatski. Hr.Wikipedija je uglavnom samo na Vukovom srbohrvatskom standardu, a stvarni dialekti se tek usputno spominju kao neka 'folklorna egzotika'.
  • Metodički pristup je drugačiji: u hr.Wikipediji strogo tradicijsko-neutralistički, a u WikiCro bezuvjetno vjerodostojan-dokumentaristički i maksimalno osuvremenjen za 21. stoljeće.
  • WikiCro izim enciklopedie sadrži i Hrvatsku internetsku knjižnicu s dokumentaciom, novim nalazima i inim dopunskim informaciama.
  • Jezično različiti: hr.wikipedija (unatoč hrvatske deklarativnosti) je pretežno na novosadskom Vukopisu (Anić-Goldstein), a WikiCro je bezuvjetno na pravomu klasičnom izvornohrvatskom (do 1918) i u tomu nema odstupanja, eufemizma ni konformizma.
  • Dok je hr.wikipedia strogo jednojezična tj. pisana uglavnom samo na (polu)hrvatskom Vukopisu, WikiCro prihvaća i hrvatske teme na inim svjetskim jezicima gdje nema domaćih priredjivača (pa se naknadno prevode). Težnja je da konačno WikiCro ima 2 paralelne verzije tj. hrvatsku i englesku (za ozbiljno i jezgrovito informiranje stranaca o hrvatskim temama).

Inozemne teme ako su nazočne, trebaju imati bar neku vezu s nama, npr.: susjedne gospodarsko-politički važne zemlje, daleke zemlje zbog iseljeništva ili hrvatskih istraživača, slična kraška područja svijeta (npr. otok Madagaskar, Papuanske Alpe itd.), zviježdja i nebeska tijela s izvornim starohrvatskim imenima (NE novosklepane kovanice !) i ine slične naše teme. Novosklepane kovanice i suvišne prevedenice u tekstovima su jezično nepoželjne zbog samopromičbe izmislitelja, ako već nemaju uzastopne potvrde u literaturi i izvornim govorima do 20. stoljeća.

Glede hrvatskog rječnika tj. pitanja balkanizama, turcizama i anglizama je najbolji oslonac za izbor "Razlikovni rječnik" V. Brodnjaka (1991, ili novija skraćena izdanja) kao i Krmpotićev hrvatski Priručnik (2001.) sa sličnim manjim rječnikom (vidi dolje Literatura). Oni koji idejno ne mogu i ne žele pisati izvornim hrvatskim, ne trebaju ni sudjelovat u našoj WikiCroatiji: tko baš hoće pisati novosadskim Vukopisom tj. vlaškim jugojezikom, ima na raspolaganju tzv. 'hrvatsku' Wikipediju, a za još radikalnije postoji i posebna srpskohrvatska Wikipedia.

Upute korisnicima

Metapedia, Wikislavia i ova naša WikiCroatia su ozbiljni informativni projekti za suradnju odgovornih intelektualaca, prvenstveno namienjeni za vjerodostojno informiranje i suvremenu naobrazbu bezplatnih korisnika na razini 21. stoljeća. Zbog toga treba znati sliedeće:

  • Ubilježba (registracia) svih djelatnih suradnika tu je nužna. Neregistrirani koristnici mogu uglavnom pasivno čitati tekstove, bez utjecaja na sadržaj čime je većinom isključen vandalizam brisanja i zlonamjernog izvrtanja smisla zbog neznanja ili ideologije.
  • Nebrisanje: U popularnoj Wikipediji mogu zlonamjerni pojedinci ili interesne većine grupnim pritiskom i nadglasavanjem ukloniti i izbrisati ciele teme i natuknice ako su im idejno nepodobne ili interesno nepoželjne. Naprotiv tu tehnički nema mogućnosti takove samovolje, pa jednom upisana tema ili natuknica tu uglavnom ostaje zauviek tj. može se samo popraviti i razraditi ili dopuniti - ali ne ukinuti ni izbrisati pod bilo kakvim izgovorom (osim naslovnih psovki i gluposti koje se preradjuju u ozbiljan tekst).
  • Vjerodostojnost: Dvojbeni tekstovi u Wikipediji uglavnom nastaju nadglasavanjem i većinskim 'dogovorom' preko nametničkih suradnika što rezultira dogovornim poluistinama (ili podvalama), dok za WikiCroatiu važe stvarni dokazi bez obzira na idejne predrasude u popkulturi. Ova wiki-enciklopedija postoji zbog obrazovnog unapređenja i kulturnog razvitka korisnika, a ne za njihovo populističko 'glajhšaltanje'.
  • Sveobuhvatnost: Svaki tekst tu mora biti sadržajan i informativan s obiljem činjenica, a ne razvodnjen i poluprazan tek s općepoznatim frazama (model: puno piše - malo kaže). Prilozi moraju biti napisani ozbiljno i doličnim stilom bez vulgarnosti (jer u protivnom će takve rečenice biti čim prije prerađene ili uklonjene). Izrazi trebaju biti jasni i razumno stručni, ali sa što manje stranog žargona i fraza tj. neka budu razumljivi svakomu prosječno-pismenom intelektualcu u Hrvatskoj.
  • Informativnost: Pristup raznim temama je u načelu otvoren i jasan, nema idejno-političkog embarga ni taboo-tema tj. treba pisati stvarnu materjalnu istinu za upoznavanje i proširenje znanja o pripadnoj tematici, a ne lažno zavaravati čitatelje tek prividno 'neutralističko-glajhšaltanim' pristupom. Dostupne kritike i inačice (alternative) treba otvoreno dodati na kraju ili još bolje razraditi u daljim poveznicama.
  • Suvremenost: U suvremenom prikazu trebaju prevladati zadnje spoznaje iz našega 21. stoljeća tj. znanstvene i kulturne novosti iz najnovije literature i interneta. Po mogućnosti uz svaku temu treba pridodati posljednje nalaze i dopune istaknuti kao takve na kraju, ili ih još i dodatno razraditi u daljnim poveznicama uz dodatak izvora, auktora i strukovnog područja.
  • Književno auktorstvo: Metapedia i Wikislavia nisu samo obične enciklopedie nego ujedno i suvremene baze podataka tj. internetske knjižnice: novi nalazi, otkrića, pjesme, proza i slično. Zbog obvezatne registracije suradnika, auktorstvo za većinu takvih novih tekstova se automatski zapisuje gore pod poviesti natuknice. Ipak za još neobjavljene novosti, uz suradničku poviest još se preporuča na vrhu i dnu izvornog teksta zbog zaštite auktorskih prava (copyright) još iztaknuti puno ime, prezime i adresu pisca: znak (C), Ime i prezime, adresa i datum.
  • Jezik i prievod: Tekstovi za WikiCroatiu se načelno pišu izvornim hrvatskim tj. klasičnim kultiviranim jezikom javnih hrvatskih tekstova prije 1918, a minimalna najdonja granica je sadanji školski pravopis (Londonac) i ne prihvaća se novosadski Vukopis. Ako je iz bilo kojeg razloga prilog napisan na drugačijem sličnom jeziku koji je na granici ili izvan hrvatskoga jezičnog obsega, tada će se privremeno kao neprikladan sav istaknuti u kurzivu, dokle god se ne preradi i prevede na pravi izvornohrvatski. Slično vriedi i za naše iseljenike koji nakon više naraštaja već loše znaju ili ne znaju hrvatski, pa mogu dostaviti i svoj engleski ili ini strani tekst, koji se potom prevodi na pravi izvorni hrvatski.
  • Sažetak (Abstract): Uz veće tekstove s više razradjenih poglavlja, preporuča se na početku još posebno dodati sažeti izvod velik do 10% (1/10) glavnog teksta na hrvatskom ili engleskom (Abstract: ...), koji treba poslužiti za moguće prienose u druge članke ili u ine enciklopedie. Formalni uzorak tomu je engleski 'Abstract' na početku ovog portala gore. U kraćim natuknicama bez poglavlja je dovoljno dodati samo engleski podnaslov (eng.: ...), koji će tek nakon budućeg proširenja tog teksta potom prerasti u sažeto prvo poglavlje na engleskom. Stručni članci iz biologije i farmacije u podnaslovu trebaju još imati latinski sinonim istog pojma (lat.: ...), što je obvezni medjunarodni standard (kojeg se ne drži Wikipedia).
  • Krivotvorbe (falsifikati): Suradnici se oštro upozoruju ne unositi jezične ni stručne krivotvorbe, jer će zatim biti javno opomenuti i ako to opet ponove, ukida im se pristup u ovaj Wiki (izim čitanja). Dva su tipa tih zloporaba:
    • Jedno su obični plagijati tudjih auktorskih tekstova i ranijih izvornih nalaza.
    • Druga, gorja i češća kod nas je jezična krivotvorba (falsificirani jezik) kada se tekstovi na našim dialektima, pa svi tekstovi naše diaspore i domaćih pisaca do 19. stoljeća na izvornomu hrvatskom (Šenoa, Gjalski, Kumičić itd.), u Jugovini od 1918. bez upozorbe unatrag "prevode" na jugoslavenski Vukopis pa se takove laži tiskaju i kopiraju sve dosad: prepuna ih je 'Hrvatska' Wikipedija. Lažni unos svega toga ovdje je najstrože zabranjen izim izvornika do 1918, a podvaljene krivotvorbe i njihovi podmetači se nemilosrdno izbacuju van.
  • Ilustracie: Prikladne snimke, karte i ini likovni prilozi su uviek poželjni i dobrodošli, ali trebaju biti sadržajno-informativni u svezi teksta, a ne samo formalno-dekorativni koje će se tu zadržati dok se ne pronadje neka bolja zamjena. Za svaku ilustraciju treba dolje dati opis i izvornik (najbolje vlastiti snimak ili GNU, javna domena i sl.).

Literatura

  • S. Babić, B. Finka, M. Moguš: Hrvatski pravopis. Školska knjiga, Zagreb 1994 (ili ino novije izdanje).
  • Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
  • Ivan Esih: Hrvatski pravopisni rječnik za pravilnost i čistoću hrvatskog jezika. Zagreb 1941.
  • Franjo Cipra, Bratoljub Klaić: Hrvatski pravopis. Hrvatska sveučilišna naklada, reprint Zagreb 1992.
  • Marko Samardžija: Jezični purizam u NDH (savjeti hrvatskoga državnog ureda za jezik). Hrvatska sveučilišna naklada, 150 str. Zagreb 1993.
  • Marijan Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Agapa, Kloštar-Ivanić 2001.
  • Ivo Škarić: Kakav pravopis (između fonetike i fonologie). Govor 16/1: 33-64, Zagreb 2001.

Novosti iz Wikislavie i Metapedie

Svibanj 2008.

  • 20. 5. 08: - Čakavsko-jadranska Wikislavia sada je dostigla 500 članaka
  • 12. 5. 08: - Otvorena nova jezična inačica, Hrvatska Metapedia

Travanj 2008.

Prosinac 2007.

  • 31. 12. 07: - Čakavsko-jadranska Wikislavia ima preko 100 članaka s kojima ulazi u 2008.
  • 30. 12. 07: - Hrvatsko-kajkavska Wikislavia ima preko 100 članaka s kojima ulazi u 2008.
  • 15. 12. 07: - Otvorena nova jezična inačica - Madjarska Metapedia. Rezultat: Wikislavia + Metapedia = 20 jezika !

Studeni 2007.

  • 30. 11. 07: - Početak test-projekta za odobrenje ikavsko-šćakavske Wikislavie.
  • 22. 11. 07: - Otvorene 3 nove jezične inačice Wikislavije: čakavska, moldavska i ukrajinska.
  • 14. 11. 07: - Početak test-projekta Wikislavie na klasičnom ruskomu (prije reforme standarda).

Listopad 2007.

  • 24. 10. 07: - Početak test-projekata za odobrenje čakavske i kajkavske Wikislavie.
  • 20. 10. 07: - Početak test-projekta za odobrenje ukrajinske Wikislavije.
  • 17. 10. 07: - Početak test-projekta za odobrenje ingruške Wikislavije.
  • 15. 10. 07: - Početak test-projekta za odobrenje moldavske Wikislavije.
  • 12. 10. 07: - Otvorena nova jezična inačica - španjolska Metapedia.
  • 10. 10. 07: - Otvorene 3 nove jezične inačice Wikislavie: hrvatska, tatarska i ruska na latinici.
  • 4. 10. 07: - Otvorena druga jezična inačica (nakon ruske) - sibirska Wikislavia.
  • 1. 10. 07: - Otvorena nova jezična inačica - slovačka Metapedia.

Metapedia - projekti

Wikislavia - projekti

Vanjske sveze

Poveznice

Meta-Wikislavija

Meta-WikiSlavija

Reference

A digest by GNU-license of the starting Main Page (Glavna stranica) of WikiCroatia from Web-Archive 2008. For its last major version see: Croatian Metapedia 2010-2011 [3].