Encyclopaedia Adriatica

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Lokot.png Ova stranica sadrži jedinstvene podatke izvorno nastale u hrvatskom odjelu Wikislavije/Wikinfoa, što su iz sigurnosnih razloga naknadno preneseni i nadopunjavani ovdje, ili u hrvatskoj Metapediji do 2017. godine. Kao jedinstveno autorsko djelo i kao jedini javno dostupan rad u izvornom obliku, stranica je u zatečenom stanju očuvana i trajno zaštićena od bilo kakvoga budućeg uređivanja.
HrvatGrb.png

Encyclopaedia Adriatica (Čakávsko-adriânski Velikâz, engl. Adriatic-Chakavian Wikislavia, kratica: WikiCha), je novija dialektalna Wiki-enciklopedija pretežno na čakavici otvorena krajem 2007, na Web-adresi: chak.volgota.com (napomena: bodulski velikâz = pregled-panorama ili leksikon). Isprva su početni čakavski tekstovi zajedno s kajkavskima od 11. listopada 2007, bili uvršteni u zajedničku starohrvatsku WikiSlaviu (WikiCroatia) ali su od 12. svibnja 2008, čakavski članci izdvojeni u drugi poseban i paralelni Jadransko-kajkavski Wiki (Encyclopaedia Adriatica - WikiCha) sa 546 članaka i 17 suradnika do kraja 2009. Ovime je ujedno ranija starohrvatska dialektalna Wikislavija od proljeća 2008, postala Hrvatsko-kajkavski Wiki (hr.volgota.com) koja potom sadrži pretežno tekstove o kajkavici, a do kraja 2009. je imala oko 590 članaka i 34 registriranih suradnika na kajkavskim temama. Postupak otvaranja WikiCha je počeo u listopadu 2007, provizorno je dostupna kao probni uzorak na netu od 22. studenog 2007, a službeno je otvorena za javnost od 12. svibnja 2008. Krajem god. 2008, imala je 487 članaka i 564 tekstova ujesen 2009, od kojih su polovica čakavski ili o čakavskoj kulturi, a ino su štokavski i engleski o čakavici i Jadranu, itd.

Abstract

ChakLogo.png

WikiCha, or Adriatic Wiki-Encyclopaedia and Internet-library in Chakavian: This is a special Wiki-Encyclopaedia and Internet-Library, mostly in the early Croatian or Chakavian archidiom, starting from November 2007. It is quite open and free for listening; it includes also an open Internet-Library in Chakavian with the original authorized contributions in poetry, prose, scientific news and the last discoveries. Its main language is the relict Chakavian idiom or medieval old-Croatian, with added subtitles in English, and in modern Serbocroat. At its beginning, Chakavian was the first official-public language in medieval Croatian Kingdom of 11th - 16th century, and majoritary across Croatia berween Adriatic and Sava river. Then mainland Chakavians from mid-Croatia were exiled by Turkish expansion and they mostly emigrated in Austrian Burgenland; now Chakavian is spoken in southwestern Croatia, chiefly in Adriatic islands and Istra peninsula. During past half millenium, Chakavian was mostly restricted to private conversation, local poetry and folklore of Adriatic islanders and peninsular Istrians; this Chakavian Wikislavia is now its first public reappearance on the world Internet. Most articles here have an English subtitle, and longer ones include also an English Abstract in its first chapter.

Uvodne napomene

U tiskanom obliku kod nas već postoji niz klasičnih i opsežnih edicija o čakavici (vlastiti naziv: jugo-srb. "čakavština"), pa više časopisa tomu bar dijelom posvećenih i desetak radiopostaja s povremenim ili redovnim čakavskim sadržajima iz jugozapadne Hrvatske, najviše iz Istre i otoka. Naprotiv je na suvremenomu medjunarodnom internetu dostupna dokumentacija o čakavcima još uvijek vrlo oskudna, premda su ini slični mikrojezici i dialekti u Europi mnogo aktivniji i efikasniji baš preko interneta. Donedavna su skoro jedini stalni elektronski portali s čakavskim sadržajima bili iz Istre i Splita, uz nekoliko povremenih privatnih blogova kraćeg trajanja.

Skoro sve ostalo na internetu iz Hrvatske je uglavnom jednoumno na Vukovom štokavskom standardu. Takodjer i u najvećoj elektronskoj enciklopediji Wikipedia, koja ima i tzv. „hrvatsku“ inačicu (ustvari srbohrvatsku pisanu po Anić-Goldsteinu) s blizu 100.000 natuknica često o posve sporednim temama, o čakavcima (i kajkavcima) nema zamalo ništa suvislo izim par općih fraza o čakavštini i kajkavštini tek kao nekoj marginalnoj "folklornoj egzotici", ali tamo nema nijedne jedine izvorne stranice na čakavskim ili kajkavskim tekstovima.

Nasuprot nama, npr. kulturniji Španjolci, Talijani i ini iz Europske Unije zbog dogovorene i prihvaćene višejezičnosti EU, uz svoju Wikipediju na službenomu državnom standardu imaju na internetu još i javne paralelne elektronske enciklopedije na više svojih glavnih dialekata i minijezika: venetski, sicilski, sardinski, korzički, katalonski, bretonski, welški, flamanski, ... itd. Za nedemokratsku istočnu Europu tj. bivše komunističke imperije poput SSSRa i Jugoslavije, takvih minijezičnih i dialektalnih enciklopedija uglavnom još uvijek nema – pogotovo ne na internetu. Zbog toga je od 2006., iz sibirskog Tomska potaknuta i organizirana na internetu tzv. konfederacija WikiSlavia koja bi ostvarila elektronske enciklopedije na većini važnijih slavenskih dialekata.

U okviru toga je od ljeta 2007, tamo uspostavljena i starohrvatski dialektalni Wiki koji je od početka preko bivšega zajedničkog portala (hr.volgota.com), pretežno obuhvatio čakavske i kajkavske sadržaje uz manje ikavsko-šćakavskih. Potom je od studenog 2007, tehnički izdvojen posebni čakavski Wiki ili Encyclopaedia Adriatica (kratica: WikiCha) s preko 500 čakavskih natuknica, nakon čega je prvotno zajednički starohrvatsko-dialektni Wiki krajem 2007. postao posebna Encyclopaedia Kaykaviana ili kratica WikiKay. U novije doba od ljeta 2008, dosad radi na internetu i treća naša dijalektalna enciklopedija na staroštokavskom (tj. polukorjenskom) hrvatskom na posebnom portalu (hr.metapedia.org).

U odnosu na klasično tiskane dialektalne tekstove, ovi na internetu (WikiKay i WikiCha) su osobito važni za naš dialektalni podmladak, jer je već dobro poznato kako je danas informiranje preko interneta najprivlačnije za suvremenu mladež kojima se često neda čitati tiskovine. Iako su takve dialektalne enciklopedije na internetu u načelu jednojezične, u praksi su većinom poliglotne jer objavljuju ne samo tekstove na pripadnom minijeziku ili dialektu, nego i na državnom standardu ili na svjetskim jezicima (engleski ili ini) - ali pod uvjetom da su ti inojezični uglavnom posvećeni dotičnoj dialektalnoj etnokulturi. Naprotiv, uneseni dialektalni tekstovi na dotičnom minijeziku mogu biti o bilo kojoj tematici iz svijeta, npr. priroda, umjetnost, pjesme, kuharski recepti, citati, poslovice, horoskopi ili slično, - ali samo na tom dijalektu ili minijeziku. Takodjer se očekuju detaljni opisi i povijest svih važnijih naselja s tim dialektom ili minijezikom, ter životopisi auktora koji su pretežno pisali tim dialektom (minijezikom).

Naša čakavska elektronska enciklopedija s kraticom WikiKay, bila je neslužbeno kao probni uzorak dostupna na internetu već od 30. studenog 2007, a službeno-formalno je za svjetsku javnost otvorena dne 5. svibnja 2008. Do kraja 2008. je već obuhvaćala 487 natuknica o čakavici ili na čakavici i dotad je u izradbi ove enciklopedije sudjelovalo 7 ubilježenih suradnika (većinom pseudonimi) za unošenje novih tekstova ili dopunjavanje postojećih, dok je broj pasivnih anonimnih čitatelja puno veći. Do kraja godine 2009. u prosincu je narasla do 590 raznih članaka o čakavici ili na čakavici uz 17 registriranih suradnika.

Problemi dialektnih wikija

Sličan je razvitak imala i starija 'sestrinska' Hrvatsko-kajkavska Wikislavia (Encyclopaedia Kaykaviana) s kraticom WikiKay, koja je otvorena za javnost već od 21. studenog 2007. Nakon 2 godine izdvojenog postojanja tj. do prosinca godine 2009. je taj WikiKay već imao 590 raznih članaka o kajkavici ili na kajkavici, tako da su zajedno obje naše dialektalne WikiKay + WikiCha do kraja 2009. imale ukupno 1.136 članaka na nestandardnim dialektima ili o hrvatskim dialektima. Istodobno i paralelno izvan WikiCha, još su Istrijani takodjer pustili preko interneta i svoj manji dialektalni wiki-leksikon nazvan „Čakapedija“ (Chakapedia), koji je konceptualno i ideološki imitirao jugo-štokavske Wikipedije. Ipak je taj zbog slabe podrške i lošeg uvida u tematiku, nakon par godina početkom 2010. dostigao tek stotinjak manjih člančića uglavnom o Istri na štokavskom standardu. Od god. 2010. je ta paralelna 'Čakapedija' privremeno zatvorena i praktički ugašena uz najavu nove bolje koncepcije, koja dosad nije ostvarena. Dotle je na ovom internetnom portalu, umjesto toga sad otvoren poveći mješoviti rječnik raznih istarskih narječja (slavenskih + romanskih) s oko stotinjak tisuća natuknica: vidi o tomu još pobliže Istarski rječnik.

Istodobno sa Čakapedijom su god. 2009. počeli i tehnički napadi za razaranjem i uništenjem neovisnih WikiCha i WikiKay, jamačno usmjereni i organizirani od naših Vukovskih „dušobrižnika“ štokavskog jednoumlja. Pritom su više elektronskih jugo-hackera na mjesec-dva uspjeli nazmjence srušiti softverski wiki-sustav za WikiCha pa WikiKay i isto ponovo, dok je istodobno niz internetskih vandala brisao tekstove ili u njih ubacivao gluposti i obscene sadržaje bez veze s temom, a najjače su se okomili baš na WikiCha, jer je taj jednoumnim Vukovcima vjerojatno najviše smetao. Nažalost se ovo uskoro poklopilo s političkim smjenama u sibirskom Tomsku i Rusiji gdje su glavni internetski serveri cijeloga tehničkog sustava Wikislavia: Uskraćena su im sredstva za dalji rad, pa je cijela višejezična Wikislavia s desetak raznih slavenskih sekcija, uključivo Hrvatsko-kajkavski i Jadransko-čakavski wiki, formalno zatvorena i ugašena od 15. prosinca 2009. Od onda su u god. 2010. dosad dostupne na internetu samo za pasivno čitanje (bez proširenja i novih članaka) ranije kraće verzije WikiCha i WikiKay do kraja 2008, koje se mogu naći preko internetnog Web-Arhiva (vidi dolje na kraju net-adrese). Takodjer su u zipanom obliku spremljene njihove najveće završne inačice iz prosinca 2009, za budući slučaj moguće nastavka i rasta neke slične dialektne wiki-enciklopedije, gdje bi to poslužilo kao temelj buduće nadogradnje. Osim toga su barem polovica tih brojnih tekstova u svezi hrvatskih dialekata na internetu prekopirani u treću neovisnu wiki-enciklopediju tj. u Hrvatsku sekciju višejezične grupe Wikinfo (www.wikinfo.org).

Tematska struktura WikiCha

  • 1. Otoci i Mediteran: Po svojoj tematskoj strukturi, najveća tematska skupina po tekstovnom opsegu u ovoj jadranskoj enciklopediji sa stotinjak tekstova su prikazi jadranskih otoka, mora, sredozemnog podneblja, klimatski sličnih sredozemnih prekomorja na inim kontinentima (Kalifornija, Kapland, Čile, Perth i sl.), pa jadranska fauna primorja i podmorja, itd.
  • 2. Rječnici i tekstovi: Druga opsežnija tematika sa šezdesetak natuknica su sažeti pregledi čakavskih rječnika i neki primjerni uzorci izvornih kajkavskih tekstova (vidi niže npr. Očenaš i Kula babilonska), pa neki strukovni rječnici npr. računalni i internetski pojmovi na čakavici, čakavski nazivi stranih država, brojni čakavski toponimi prekomorja i slično. Takodjer se daju popisi s tumačem čakavskih zoonima i fitonima, ter kajkavski pučki nazivi raznih zvijezda i nebeskih pojmova.
  • 3. Čakavska naselja: Daljnja važna tematska grupa su prikazi čakavskih i polučakavskih naselja jugozapadne Hrvatske i u prekomorskoj diaspori, nazočnih s pedesetak članaka.
  • 4. Nepalatalni bodulski cakavizam: Slijedeću glavnu i veliku tematsku skupinu u WikiCha čini dvadesetak povezanih natuknica sa složenim razradama dosad slabo poznatih nepalatalnih naselja i govora bodulskog cakavizma na otocima, primorju i dalje u zaledju – pa je to medju najdetaljnijim pregledima nepalatalnog cakavizma kod nas i svakako najopsežnije na cijelom internetu.
  • 5. Čakavska diaspora: Medju inim natuknicama su brojne i one koje po prvi puta suvislo i opširno razradjuju staru čakavsku diasporu u Europi izvan Hrvatske (Andaluzija, Kreta, Gradišće itd.) kao i novije najbrojnije čakavske iseljenike u prekomorskim zemljama najviše u obje Amerike, s opisom važnijih stranih gradova sa značajnom čakavskom manjinom i njenom ulogom tamo.
  • 6. Čakavska etnokultura: Obilna heterogena skupina još su i raznoliki aspekti stare domaće etnokulture čakavskih krajeva jugozapadne Hrvatske. Tu se nalaze npr. stari recepti pučke kuhinje i čakavskih kulinarskih delicija: ribe, pršuti (pravi i lažni), ter ine jadranske delicije.
  • 7. Glasila i udruge: Dalju tematsku skupinu članaka tvori desetak sažetih preglednih prikaza s popisima čakavskih udruga, časopisa i radiopostaja koje pretežno ili bar dijelom i povremeno promoviraju našu čakavsku etnokulturu.
  • 8. WikiFlora Jadrana: Poseban tematski botanički leksikon sa stotinjak članaka ili 1/5 WikiCha je suvremeni strukovni pregled mediteranske i morske flore brojnih jadranskih otoka, obala i rječnih ušća. Zadnji takav pouzdani znanstveni pregled je još odavna tiskao R. Visiani sredinom 19. stoljeća i nakon njega su o istočnojadranskom bilju uglavnom tek popularno pisali naši polustručni kontinentalci na ljetovanju uz slabije površno poznavanje vegetacije i ekologije Mediterana. Većina tih flornih tekstova iz WikiCha su dosad prekopirani i lakše dostupni na portalu Wikinfo: [1].

Razlozi osnutka WikiCha i WikiKay

Iako već postoji klasična 'hrvatska Wikipedija' (s oko 100.000 naslova), nužna je i ova nova wiki-enciklopedia zbog niza idućih razloga:

  • 1. Članci o čakavcima i čakavskoj kulturi u toj jugo-štokavskoj hr.wikipediji su krajnje oskudni i dijelom nestručni, a na samoj čakavici (ni kajkavici) tamo nema zamalo nijednog teksta.
  • 2. Dosadanja hr.wikipedia je tek široka-opća tj. svjetska enciklopedija na srbohrvatskom, većinom kao loš prijevod en.wiki, gdje su specifične teme o Hrvatskoj i Hrvatima slabo i ponekad krivo prikazane: za WikiCha je to ključna i nosiva tematika (a ine svjetske teme samo kada baš imaju veze s nama).
  • 3. Mnoge važne hrvatske teme u hr.wikipedia, iz raznih razloga izostaju: previdi, taboo, kompromisi itd.- što će se ovdje dopuniti, ispraviti i jasno razraditi za javnost.
  • 4. Ta hr.wikipedia je isključivo jednojezična - samo jednoumna štokavski, ali nema korisnih i potrebnih članaka na svjetskim jezicima o našim glavnim temama za strance (i iseljenike) - što je u višejezičnom okružju WikiCha i WikiKay poželjno i ostvarivo.
  • 5. Nadalje hr.wikipedia je jednodialektna - isključivo u novoštokavskom jednoumlju (Vukopis), a čakavski, kajkavski, ikavski i starohrvatski (korijenski) tekstovi su nemogući tj. zabranjeni, čak i štokavski o dialektima su skromni (tek kao 'folklorna egzotika') - dok je tu baš obratno.
  • 6. O nama hr.wikipedia daje tek idejno podobne navode od 'stoljeća VII.' do 20-tog: zbog yugo-kompromisa i tabua skoro ništa o Prahrvatima do 7. stoljeća - a ni nove podatke iz 21. st. zbog neznanja, konzervativnosti i inertnosti (lažni 'neutralizam').
  • 7. Zbog popularnog prestiža i forsirane brojnosti natuknica, u Wikipediji obiluje mnoštvo polupraznih naslova (tek s par formalnih-neinformativnih fraza): ta 'nedonošćad' se ovdje prebacuje u odlomke sličnih članaka - ili odlaže u posebnu Leglicu (inkubator) dok se ne dopune.
  • 8. Zbog zadane konzervativne koncepcie i jednoumlja, hr.wikipedia je većinom bez izvornih rječnika, dialektalnih, pjesničkih, književnih i inih tekstova: što je poželjni i noseći sadržaj naše internetne knjižnice (kao hrvatske databaze).
  • 9. Stručna kvaliteta popularnih tekstova je tamo često niska ili nikakva (jer ih kroje idejni klanovi i nestručni mediokriteti). Ovaj Wiki bar za neke glavne-noseće teme ima obveznu strukovnu i jezičnu recenziju akademskih specialista, pa su ti tekstovi zaključani za kvarenje laika i neznalica: - jezičnu kvalitetu i stručnu vjerodostojnost tu garantira početna ikona hrvatskog grba (= razina Brockhaus-Britannica).

Primjerni tekstovi

Niže na kraju se daju naslovi i poveznice ponekih najvažnijih, opsežnih i razradjenih članaka iz WikiCha, od kojih su većina dosad već prekopirani (ili bar prevedeni) u Hrvatski Wikinfo. Ovdje slijede dva kraća primjera kajkavskih tekstova iz WikiCha:

Očenaš: Elatjâće

1. primjer: Danas uglavnom već zaboravljena, stara 'bodulska' inačica molitve "Elatjâće" (= Očenâš: Paternoster) po arhaičnom izgovoru domaće bakice Lucé Dorcić Mijine na otoku Krku 1940-ih godina – koja služi kao trajni uzorak izvornoga tisućljetnoga ranohrvatskog jezika jadranskih otočana:

"† Elatjâće kyẽš vanêh nebâh, senâj elamÿ urùdba tvojâ, naj_arivâ unâ carmàda tvojâ ter najbî utèmba tvojâ, kòti va_nebâh ošćè vanêh tlâh. Sẽy noãs pohlÿb sejdnì najdâš nàmi danàske ter_nâj laškâs nàmi unê dârzi nâse, kòti mÿ laškàmo darznÿkon nâsin, ošćè najné peyãš noãs vanê uocàni, leh_nâj bukšâs noãs ud_seÿh hudòbih. Ziunê Štetrõydi ud_Sevÿšnega, Išukârsta tar_Šudùha, va_seunê vykôj-vykõv, âmen! Štomorÿna milôjsti ubÿdna, Sevÿšna zis_tebũn najbìš kropjèna mejnê misàri, najbÿ kropjên frútt ud_tarbùhi tvoẽg Išukârst. Štomorÿna Mânda Sevÿšna, naj_pekjâš za_noãs vasÿe vykôj-vykõv, âmen".

Biblija: Kula babilonska

2. primjer: Prijevod na tipsku otočnu čakavicu Kule banilonske iz Starog zavjeta Biblije (Chakavian Bible: Babel Tower), iz mnogojezične zbirke poredbenih uzoraka "Mithridates Universalis", citat br. 12.:

Va sionvýk biše na ovên švýtu edýn gan zi sejnými bešedàmi. Poklén uné esú vjažáli ud zihóda, esú prišlí vanú pjanúru ud žemjé Sionkukûr, ter undí esúse napućíli. Ontràt esú právili jení drugìmi: "Hómo udélat matûni i unéh zipèć", ter uné esú rabíle unên naméšti kôguli. Ontràt ganâju: "Hómo šebý udélat ûri tar vanêh uõn véli túran ud nebâh, tar bímo si zêli urùdbu prya leh se razídemo va svýtu". Ontràt Sevýšna zîde za vídit otê ûri ter túran kegá esú délali júški šíni. Ter velý Sevýšna: "Poglêj, uný esú ud jený naracyûn zis sejnìmi bešedàmi ter uný esú zaćâli otô udélat. Magàri, aš nebí rabìlo impaćàt uné kesu namiràli udélat? Ala, hómo ziti zdôlu ter temo smutìt unên gan, tar jenî drugeh netené ražumìt". Ter takó unêh Sevýšna raztepé va siõn svýt, ter uné esú preštàli délat otê uri. Perkè otê úri Uõn eš nominál koti Babilôn, aš undí eš unên šmutíl zaýki ud seunêg svýta, ter ud undý Sevýšna unêh eš raztèpel va siõn svýt.

Zadnja inačica XII/2009

Niže u prilogu je preslika osnovnog dijela čakavske glavne stranice (Seuna pagina), većinom pisane tipičnom 'bodulskom' čakavicom jadranskih otočana s obiljem arhaizama, a podebljani slog tu označava mjesto naglaska koji je većinom pri kraju riječi (kao francuski - obratno od štokavskog !). Paralelno s ovom WikiCha, od kraja 2007. djeluje i Kajkavska Wikislavia (WikiKay) koja je krajem 2008. imala 290 članaka. Ovaj WikiCha je sastavni-paralelni ogranak medjunarodnoga eurazijskog projekta Meta-Wikislavia s oko 250.000 članaka na dvadesetak jezika od čega polovica slavenskih (vidi popis pri dnu).

SEUNÁ PAGINA (Main page)

Sey eš proekt Adrianska Wikislavia va čakavsken ganu (WikiCha):

  • Dobró prišlý va Wikislaviu,  
    ka eš pristojêć kumpánj ud padâystva fránkih Šćavûnskeh velikâzih, kadý seký more predélat niki artíkul alé napisàt kigòdare nuôvi. Tarošćè Vi ešté zazváni va storýtvu ud Čakávske Wikislavie! Wikislavia ošćè napovêda nuove inžènji, zvirâjne tekste, besidâre, citate ter inóke štvare ke neté pryêt Wikipedia.



ENCYCLOPAEDIA ADRIATICA

- WikiCha: Čakávska Wikišćavýa, Adriânski velikâz ter meymrîžna štilnýca va čakávsken ganu -

Čakávska Wikišćavýa va glagólici (WikiCha in Glagolitic script)

400px

Čakávsko-adriânski Velikâz

Proslôvje

Dobró prišlý va WikiCha - uon franki Meymrýžni velikâz ter internètni kartulâr va čakávsken ganu, kieš udpárt dnevá dvájšetar drugéga novámbra dvimiljâr šedmeg letà, koti parvý ter edýn Wiki va čakávici. Sey eš Seuná pagina ud nuove čakávske kite vauná mejnaródna Wikislavia tarošćè va sinsárna evropéjska grupa Metapedia. Ovdý eš proslôvje va čakávsken ter inglêšken gani, zi seunéh temah tar inòkeh vežýcah za unú rabìt ter za sejdéla. WikiCha zajemá ošćè unú Meymrýžnu štilnýcu va čakávsken zi pýsnih, proznih teksti, učêbnih inžènji, iprôć. Sey Wiki tuká bit pisan vauná čakávica, ma morebìt ošćè vané gani vlahýski alé inglêški - samôr koeš tema ud čakávcih tar čakávice. Ko eš artýkul va čakávici - undá morebìt ub kegòdare teme va svytu. Artýkuli tukàju imêt parvý titul čakávski, ter šekôndi subtýtul morebìt ošćè inglêški ter/alé vlahýski, ter vetje artíkuli tukáju imêt parvý šćenàk kakó "English Abstract" zané štilcí ud juškâneh ganih. Poglavýte urúdbi ovdý esú čakávica, glagólica, navýg, peška, ižule, Sinjemôri, Mediterân, inoke mediteránske kraýni va svytu, tar prispodòbne teme. Noase prinćîpi ud Wikislavie esú: siõn frankîš prez cenzuri, moderni tréndi ter nuôvi dekumênti ud dvájšetar parvêg sékula, ištiníta vyrnost ud navodýlah ter udpárti ublezâj ošćè za potajáne teme ke inodý mankâju.

SUMMARY

WikiCha, Encyclopaedia Adriatica or Adriatic Wiki-Encyclopaedia and Internet-library in Chakavian: This is a Wiki-Encyclopaedia and Internet-Library in old-Croatian or Chakavian archidiom, starting from November 2007 and including 546 articles. It is quite free for listening, and also for contributing and ameliorating by registered users. This includes also an open Wiki-database in Chakavian with the original authorized contributions in poetry, prose, scientific news and the last discoveries. Its main language is the coastal Chakavian idiom or medieval old-Croatian, with added subtitles in English, and in modern Serbocroat. In its beginning, Chakavian was the first official-public language in medieval Croatian Kingdom of 11th - 16th century. Then mainland Chakavians from mid-Croatia were exiled by Turkish expansion and they mostly emigrated in Austrian Burgenland; now Chakavian is spoken in southwestern Croatia, chiefly in Adriatic islands and Istra peninsula. During past half millenium, Chakavian was mostly restricted to private conversations of Adriatic islanders and peninsular Istrians, reappearing in local poetry and folklore; this Chakavian Wikislavia is its first public reappearance on the world Internet. Most articles here have an English subtitle, and longer ones include also an English Abstract in its first chapter. If an article is written in Chakavian - then it can cover any topic in world. The main topics here are: Chakavians, Glagolitic script, islands, navigation, fisheries, Adriatic, Mediterranean, similar (mediterranoide) areas in world, and comparable topics. Wikislavia's leading principles are: total openess, no any censure, the last modern data, true informative reliability (no formalistic 'neutrality'), and also the objective elaboration of taboo-topics (elsewhere blurred or eliminated).

Adriânski internètni Velikâz va čakávsken ganu (WikiCha)

- Dobrò prišlý va Čakávsko-adriânsku Wikišćavýu - Adriânski velikâz ter meymrížnu štilnýcu!

Zdrâvjeni štilcý: Wikislavia eš nuôvi evropéjski proèkt za storìt velekâzi va ražlícnih ganih ziõn fránki ublezãj ter prez namýšlene cenzure. Skrózi pasàneg polak tisućlètja, čakávica biše zahítjena ter zimejána va privátne ćakule ter pisanýu: sey Čakávski Velikâz eš uné parvá publika napovéda na Internéte ud švýta. Va storýtvi ud ovêg Čakávskeg velikáza moredu participàt seunê ki tukáju pisàt va čakávici, ma ošćè furéšti tar noâse emigránti vaõn gan ingléški - samôr koeš tema ud čakávcih tar glagólice, ale ud Adriânskeg morà tar îžulah (sye teksti teju bit tolnačéni va čakávicu). Nasvalýti čakávski akćént eš ovdý sinjân tušćími búkvicam (bold).

Zâč ošćè Čakávsko-adriánski Velikâz?

  • 1. Aš čakávica biše poglavýti gan ud Harváškeg Kroléstva vaõn mejonvýk.
  • 2. Aš čakávski jur danàske ganâju pjutóšto harváški ižuláni ter Istriâni, ošćè primôrci ter Likòti ud Gacke iprôć.
  • 3. Aš fundamentálna yucka pravýca eš imýt napovédi ter bašćýnu va švoên ganu, ča za čakávce ninê uon gan vlahýski (štandàrt ud Vlasarýe).
  • 4. Aš va Wikipediji ninê napisáno debòto niš ud čakávice, ter nyedân artíkul va čakávici.
  • 5. Aš artíkuli ud Adriânskeg morà va Wikipediji esû ridki ter pjutòšti nisuné štrùcno zdélani.
Ub Wikislavie ter WikiCha

-- Wikislavia eš fránki mejmrýžni velikâz. Unú eš snovála grupa wiki-dišidéntih kyesû potýrani zinê Wikipedie moškovâne perkè švoýh puntadûri (POV) tar naracyûnih zigóni. Wikislavia imý univeržálnu pulítiku ter napovéda ninê samôr artíkuli, leh tarošćè wiki-bujmèri tar ućébne stváre. Siõn lumer ud napovidánih pagin eš vétji leh 200.000 ziõn abrivan rest. Wikislavia daržý pagini va cúda scavûnskeh tar obârškeh gânih. Ošćè avîze moredu bit napovidáne, ma tukáju bit zdelane vaõn velikâzni štil ud prižentánce, aš morete zišvýn fránko napovidàt ud čagódare bite utéli.

-- Noasi kumpànji vaõn paralélni proèkt va desetórih gâni ud zahôjne Telaférme: Metapedia.org (www.metapedia.org). Sey nuova grupa Metapedia - Wikislavia va dvajštórih evropêyskeh gânih, jur danàske imý bližú 250.000 velikâznih artíkul. Seuná vela Wikislavia seje zaćâla ud mladeg letà 2007. ter imý kolotòrno 230.000 artikuli va dešetórih gani. Uõv naš WikiCha alé Čakávsko-adriânska Wikišćavýa seje zaćâla dnev 22. novâmbra 2007. Seuná vela Wikislavia seje zaćála ud mladeg letà 2007, ter seda imý kolotorno 240.000 artikuli va dešetórjeh gani. Uôv naš WikiCha alé Čakavsko-adriánski Velikâz seje zaćâl dnevá 22. novâmbra 2007, ter imý 546 artikuli, čatóeš tropo miće, perkè iskámo voasa sejdéla: poglêj doli Parhodne navodyla.

Dobró prišlý va Čakávsko-adriânsku Wikišćavýu

Zdrávjeni štilcý: Wikislavia eš nuôvi evropéjski proékt za storìt velekâzi va ražlícnih ganih ziõn fránki ublezãj ter prez namýšlene cenzure. Skrôzi pasáneg polak tisućlétja, čakávica biše zahítjena ter zimejâna va privátne ćakule ter pisanýu: sey Čakávski Velikâz eš uné parvá publika napovêda na Internéte ud švýta. Va storýtvi ud ovêg Čakávskeg velikâza moredu participàt seunê ki tukáju pisàt va čakávici, ma ošćè furéšti tar noâse emigránti vaõn gan ingléški - samôr koeš tema ud čakávcih tar glagólice, alé ud Adriánskeg morà tar ižulah (sye teksti teju bit tolnačéni va čakávicu). Nasvalýti čakávski akćént eš ovdý sinjân tušćími búkvicam (bold). - Poglêj doli Parhodne navodyla. Wikislavia ošćè napovéda nuove inžènji, zvirâjne tekste, besidâre, citate ter inòke štvare ke netê pryêt Wikipedia.

Vaov hyp tarkamo 546 artikuli.

Strukôvna lišta od Velikâza

  • Naravoslôvje (naturalne šćence): - Biologýa; živine, restje, malemîći - Ekologýa, zaròki, endemi - Fižyka, vrimjâ, metrologýa - Geologýa ter kamićýne - Hidrologýa, morâ ter kulàpi - Kimya - Medićîna ter antropologýa - Zbirba ter geometrýa - Zvizdoslôvje ter astrofižika - Žeografýa, darzéle, kartografýa.
  • Spravýtba ter tehnologýa: Dizajn - Elektrotehnika i elektronika - Ekonomya ter targovýna - Folji, radyo ter telvižûn - Industrya ter meštrýa - Internet i telekomunikácie - Kućêvnost ter gaštronomýa - Lugarýa ter prisadîšća - Navýg ter peška - Pruge ter kari - Spravýtba ter makine - Tega ter provýšta - Turizam ter oštarýe - Vojnyca ter gvera - Zidarýa i urbanizam.
  • Humanistične ter družêvne šćence: Arheologýa ter pantivýk - Artýšti, mazarýe ter štatue - Demografýa ter emigrânti - Etnologýa tar navade, povêde - Filmi ter stripi - Mudróba ter logika - Mužika (muzikologia) - Pedagogya tar ucevnost - Pravyca ter nodaryat - Psihologya ter duševnost - Pulitika tar partîde - Rekreacia, šipáši, jogatuli - Soćiologýa - Škrivanýa ter pisanýa, librarýe - Šport ter hobi - Štorye (hištoriografya)- Teatar ter estráda.
  • Zaykôvje (lingvištika): Harváški; čakavska gramatika, zaykôvje, besidári - Šekónde gani: albanêž, ćiribirski, židýnski, ciganški - Susédne gani: taljánski, kraýnski, tujêški, ungarêž, vlahýski, bošnjânski - Gani ud svyta: ingléški, španjôl, franćèski, ruski, morèški, kitâyski - Martve gani: latýnški, yndrân (samskrit), babilônski, štari šćavûnski - Artifićélne gani: esperanto, volapuek, interlingua, iprôć - Kreôlske gani ter lingua franca: srbo-hrváški, agrámerski, anglo-kajkavski, franglais - Štara harváška bukvica: glagólica
  • Vire ter tradicije: Islâm (turškavíra) - Judaizam - Katoličánstvo - Lutorâne (protestanti) - Mitologýa ter povêde - Nuôve mudróbi - Vlaska vira (ortodoksi) - Inóke štare vire.
  • Inóke teme iprôć: Futurologya ter pronóštike - Ganga, zarje, bandire - Kolendâr ter horoškôp - Dišputi ter alternative - Lišta ud harváškeh gradi - Štorya ud harváške šćence - Problemi i nuôve namýšli - Lišta ud darzélah - Tematske grupe Keroli, prešidênti, inóki glaváši - Biografýe: martvýni ter sedâjni.

PARHÓDNE NAVODÝLA

Navodýla za uporâbnike ud Čakávske Wikislavie (WikiCha): Dobrò prišlý va WikiCha ale Wiki-velikâz ter meymrîžnu štilnýcu va čakávici, ka seje zaćâla ud dvajšet-parvćg novámbra letá 2007. Sey eš uné proslôvje zi parhódnimi navodýlam ud nuôve čakávske kite vaunâ mejnaródna Wikislavia tarošćè va vetjen evropéjsken velikâzu Metapedia.

Dialektálni velekâzi vauná Meta-Wikislavia: Seuné bašćýnsko zaćálo ud družbe Meta - Wikislavia eš solidárno pryêt evropéyske dialekti koti al-pari zaykôvne bašćyne žaenó z' inokimi gani ud Telafêrme: Perkè udsedá ovo vrydi ošćè za ov nuovi čakávski tar kajkavski velikâz vauná zaykóvna faméya ud dvajštórih ganih vauná Meta - Wikislavia. Tarošćè čakávski ter kajkávski subtituli tukáju sepisàt va harváškoj Wikislaviji almèno pri artíkulih sevezánih zi čakávicun ter kajkavicun (ko bi ov subtitul mankál - uneg težuntát wiki-edítor). Kakô čakavski akćénti esû scelo ináki ud unêh vlahýskih, va ovén velikázu tuká sinjàt akćenti - alméno kako tušće bukvice (bold). Notìca: Čakavci bihu navakýre ud pantivýka ter perkè požnáju mloge čakavske tituli od yuškáneh kraýnah, kulápih, morâh, inžulah, naracjûni, ke tukáju bit sinjáne zvarhu pristojéćih artikuli. Uni požnáju ošćè cuda čakavskih ymên (visje leh 100) ud žvezdâh nebêšnih, kesu unén prya rabíle za orientaciûni va navýgu ter koti nebéšni žvejarýn za skazàt ure vanocý - perkè rabi ove nebéšne tituli zapisàt vaov WikiCha.

Proslôvne notýce

Namýsal za udpárti franki velikâz koti Wiki (havâjska beseda = barzo) seje zaćál ud letá 1999 zi parvýn provižórnin šperiménti: Ovó eš internètna enćiklopédia ku seki more franko čitát na internétu, tarošćè participàt va uné storýtvi spram svoýh tehničnih ter učêvnih prignûtjah. Parvý vetji ižémpal ud takòveg wiki-velikáza eš Wikipedia, ka seje zaćála ud letà 2001. Danàske ingléška Wikipedia imý višje leh 3 miljúna artíkuli, tar potlén una eš pasála ošćè va drugih dvistotýn gani, ziméjuć tarošćè harvášku Wikipediu.

Koti rizultát ud defètih ter manipulácij seje parvànja Wikipedia dosedà podilýla va nikulike separâtne velekâzi, ter danaska ove autonomne wiki-enćiklopédie jur imêju na internète bližû 4.000.000 samošvôjneh artikuli defôra Wikipedie. Najbarzýa ud ovêh eš čudovýta kitâjska BaideWiki zi polak biljârde sejdêlniki, ka bi doletà jur pritékla samú Wikipediu.

Najmláji reformîrani tip wiki-velikáza seje zaćâl ud 2006, kadá eš zi anarhične Wikipedie zìšla skandinâvska grupa ter esú snovàli nuõvi franki-udpârti velikâz Metapedia zi ćêntron va Švéciji. Ovó eš panevropéjski wiki-velikâz va dešetòrih zahôjneh gani. Va ovú združbu ud 2007. zis Wikipedie eš intràla ošćè najvétja sejdêlna WikiSlavia, kaeš pjutòšto va rusken ošće z' inokin šćavûnskin ter obàrskin ganin. Ová vela eurazijska združba Meta - Wikislavia imý okolo 250.000 artíkuli.

Va ovú nuôvu panevropéjsku famêyu udpârtih wiki-velikâzi, ud dvajset-parvêg novâmbra 2007, eš združena ošćè ová WikiCha alé Čakávska Wikišćavýa. Perkè invitâmo va sejdéla ter registraciju šve potenćiâlne čakavske sejdêlnike zi Harvâške ter emigrante, ošćè čakávce zi Wikipedie, za nike aktivnosti va ovêm čakávskon velikâzu: koti ešpêrti za pisàt artikuli, alé inòki za kolaboràt va tehničnoj priprávi, prepisu, iskanju vežýc (links), ter dobreh teksti za tolnaćýt na čakávicu, etc.

WikiCha ter Wikipedia

WikiCha eš špeciálni dokumentarni velikâz ki tuká postàt modêrna elektronična panorama čakávice na internète. Normâlno eš kakó tebìt parćiâlne sličnosti zmed WikiCha ter harvâške Wikipedie, ošćè kakó mejsebûn esú slične mloge papîrne velekâzi. WikiCha ter harvâška Wikipedia esú ražlìcne va zaýku, ma ošće va izbìru ter ubjèmu temah, metodi skazânja, etc.:

  • Zaykôvne diference: Harvâška Wikipedia je na štokávsken štandàrtu (vlahýsken Vukopisu), ma WikiCha eš pjutòšto va čakávici: ovdý na škokâvsken alé inglêšken moredu bit samôr niki temátski teksti ob čakávici ter čakávcih, alé ob Adriânskeg morà.
  • Va WikiCha esú prioritárne teme ud čakávice, navýga, Mediterâna, Adriátike, ižulah, primôrja ter spodmôrja, ma inòke teme tukáju bit prižénte samôr ko esú relative z' nami: homorèć susìdne daržèle, prikomôrna emigracia, naši ujêtniki va prikomôrjah, japlèni kras va svýtu, etc.
  • Metode ud prižentânce esú drukcýe: va Wikipediji tradicionâlni - falši 'neutralistični' spram "glajhšáltane popkultûre", ma va Wikislaviji ter WikiCha obligatna prižentanca eš dokumentarýstična - virodostôjna ter maksimâlno modêrna spram 21. stolétja.
  • Wikislavia ter WikiCha nisunè samôr velekâzi (kakó Wikipedia), ma ošćè internétne štilnýce, čaterèć modêrne datâbaze ud nuôveh inžènji, učêvneh ujêtvi, ud čakávske pisanýe, proznih teksti ter inòke dokumentacye.

Navodýla uporâbnikon

Za dosedájne uporâbnike zi Wikipedie eš imenýte žnat kakó eš Wikislavia samôr pri štyenju ovój prispodòbna, ma za aktývne sejdélnike va unój esú mloge diferênce ke sejdélniki tukàju dobrò požnàt. Poglavýti prinćîpi evropéjske wiki-združbe Meta - Wikislavia spram koýh eš razlûćena ud Wikipedie, ošćè špeciâlne zaykôvne diferênce zmed WikiCha ter harvâške Wikipedie, esú ové:

  • Čakávski teksti: Va prinćýpu, teksti za WikiCha tukàju pjutòšto bit napisàni va čakávici, ter švi poglavýti tituli ovdý tribaju bit va čakávskoj formi. Samôr tematski artikuli ki su ob čakávici ter čakávcih, ko su njih napisàli furéšti alé naši emigrânti - moredu bit ošćè va inglêšken, alé va štokávsken (vlahýski Vukopis), ma almèno unên titul mora bit čakávski (ové teksti potém tebìt tolnaćèni ošćè va čakávicu).
  • Pravúšća virnost navodýla va Wikislaviji eš obligâtna ter ovdý esú legâlni samôr materjâlni ateštâti, ma nigdýr ne namýsli ud "popkulture" kakó eš to pjutòšto va Wikipediji: Wikislavia eš za kultúrno razvýtje uporâbnika, ma ne za unêh globálno "glajhšaltanje". Ovdý nima idêjneg embarga niné impaćânih taboo-temah ter tuká pisàt samôr materjâlnu ištýnu, ma ne eufemýzmi ter neutralýzmi (kakó va Wikipediji). Ob švemu triba ovdý pisàt kritično ter eksplićýtno, originâlni autorski tekst je pjutôšto prihvátjen, ma samôr evidênte ćamparýe (tipfeleri) ter grube beštýme tebìt korigâne.
  • Dokumentarnost: Seký artikul va Wikislaviji tukà bit dokumentârni tar informatývni, ma ne polprazan-ražvôdnjen samôr zi generálnin frazami. Zibýr ud švih temah za pisàt eš zisém franki, samôr tukàju bit va velikâznoj formi ter serjôžni va kultúrnen stilu prez beštýmah (takóve tebìt barzó elimináne). Unêh prižentánca triba bit štrukôvna, ma ne zi mlogih furéških frazah, ter seký tekst triba bit kjari za pismene štilce va čakávici. Kritike ter alternatýve triba ažuntàt pri dnu teksta, alé kakó nuôve vežýce (links).
  • Modernýzem: Ovdý eš anulàna tradicionálna konservatývnošt Wikipedie. Va prižentànci tribaju bit šve nuôve pripádne informacie zi našeg 21. štolétja, čaterèć učêvne ter kultúrne novýce zi modérneg štyva ter internèta. Najzádne inžènji ter nuôve ujêtvi obligátno tribaju bit pridéte, ma moredu ošćè bit separâtno raždelane kakó inòki artikuli zi dopunskin vežýcami.
  • Autôrske pravýce: Meta-Wikislavia niné samôr wiki-velikâz ma ošćè modêrna databâza čaterèć internètna štilnýca: nuôve inžènji, učêvne ujêtvi, originâlna pisanýa, prozne texti, etc. Pri registraciji sejdélnikov, auktóri va tekstu se pišedu patêntno na varhú va 'history' teg artýkula. Za autôrske pravýce (copyright) ud nepublikánih novitâdi triba ažuntàt na varhú noveg teksta ošćè ime, prežime ter indirýc škrivâna: sinjâl (C), Ime i prežime, indirýc ter datum pošte (va zaròki more bit tarošćè parvý privátni datum autórske namýsli - idêje kadá je to privátno udelal - ma ovo ni obligátno).
  • Falšarýe (krivotvorbe): Uporábnikon eš impačáno prinést strukôvne alé zaykôvne falšarýe, aš te potém bit publiko avertâni, ter va šekóndi puti njin tebít kakó sejdêlnikon impaćân aktývni prihód va Wikislaviu. Ovdý su požnáta dva poglavýta tipa falšaríj:
  • Jenó esú fetývi plagiâti tujih teksti tar originálnih inžènji.
  • Drugo pri nami na Balkanu esú česte zaykôvne falšarýe, kadý esú originálni čakávski alé kajkávski teksti, tarošćè literálni teksti prya 1918 (Šenoa, Gjalski, Kumičić etc.) silovýto prez sinjâla falšàni va vlahýski Vukopis: takóve zaykôvne falšarýe potém su repete kopyâne - ter unéh eš polna harvâška Wikipedia. Prinés takóvih falšarýah namésti originâli, va WikiCha eš rigýdno impaćân ter unéh sejdélniki tebýt eliminàni zi Wikislavie: ud tegá fundamentâlneg prinćýpa nigdôr nemóre selargàt.
  • Zivêda (Abstract): Kratji teksti tribaju na varhú imýt samôr poglavýti čakávski titul tar šekôndi subtýtul va inglêšken. Vetji artýkuli tribaju va parven delu imêt ošćè unú zivêdu (Abstract) va inglêšken, ki niné vetji ud 10% (do 1/10) cileg artýkula. Nota: strukóvni artýkuli zi naravóslovja (biologýa) tar likárstva (farmacýa) moraju tarošćè imêt šekôndi subtýtul va latýnšken ganu - perkè ovó eš obligâtni mejnaródni štandárt! (falšân va populárnoj wikipediji).
  • Iluštrácye: Dobre slikice, figurýne, mape ter inòki figurâlni prinèsi esú uvik dobrò prišlý, ma tribaju bit informatývni, ne samôr lipi-dekoratývni: takóve formâlne iluštrácye tebìt zaminjene kadá pride čagòd bolje. Seká iluštracya triba doli imêt kratji tekst ter izvýr: privátni foto, alé GNU, publika doména, etc.

Štyvo (Leteratûra)

  • Joško Božanić (ured.) 1995-2006: Čakavska rič, sv. 22 - 34, Književni krug Split.
  • Iva Lukežić 1990: Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt. Izdavački centar, Rijeka.
  • Petar Šimunović, R. Olesch 1979-1983: Čakavisch-deutsches Lexikon, Bd. I.-III. Boehlau Verlag, Koeln-Wien.
  • Vojmir Vinja 2000-2004: Jadranske etimologije I.-III. HAZU - Školska knjiga, Zagreb.
  • Mitjêl Yošamýa 2005: Rječnici istočnog Kvarnera (28.700 besêd). Starohrvatski srednjovjeki pradialekti sv. I: 1224 str., Zagreb.

Skupni proèkti (Collective projects)

Metapedia & Wikislavia: gani užâni (languages included)

Članci prenjeti iz WikiCha (loaded here)

Zvànje vežýce (External links)

Wikislavia Web.archive

Reference

A partial digest by GNU-license of the starting Main Page (Seuna pagina) in Adriatic-Chakavian Wiki (Encyclopaedia Adriatica), its last major version of December 2009.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Encyclopaedia_Adriatica&oldid=54063"