Encyclopaedia Kaykaviana

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Lokot.png Ova stranica sadrži jedinstvene podatke izvorno nastale u hrvatskom odjelu Wikislavije/Wikinfoa, što su iz sigurnosnih razloga naknadno preneseni i nadopunjavani ovdje, ili u hrvatskoj Metapediji do 2017. godine. Kao jedinstveno autorsko djelo i kao jedini javno dostupan rad u izvornom obliku, stranica je u zatečenom stanju očuvana i trajno zaštićena od bilo kakvoga budućeg uređivanja.
HrvatGrb.png

Encyclopaedia Kaykaviana (Hrvatsko-kajkavski Wiki, internetna enciklopedia o kajkavici, WikiKay): Ovdje dajemo primjer prve kajkavske wiki-enciklopedije na internetu, tj. početnu stranicu (Poglavýta strana) i uvodna uputstva (Proslôvne upute) za posebni Hrvatsko-kajkavski Wiki (WikiKay). Isprva su početni kajkavski materiali zajedno s čakavskima od 11. listopada 2007, bili uvršteni u zajedničku starohrvatsku WikiSlaviu (WikiCroatia) ali su od 12. svibnja 2008, čakavski članci izdvojeni u drugi poseban i paralelni Jadransko-čakavski Wiki (Encyclopaedia Adriatica - WikiCha) sa 546 članaka do kraja 2009. Ovime je ujedno ranija starohrvatska dialektalna Wikislavija od proljeća 2008, postala Hrvatsko-kajkavski Wiki (hr.volgota.com) koja potom sadrži pretežno tekstove o kajkavici, a do kraja 2009. je imala oko '590' članaka i 37 registriranih suradnika na kajkavskim temama. Pripadni tekst je pretežno pisan na urbanoj kajkavici "zagrebéčkih purgerof" (Agrámeri) iz starog Zagreba, gdje podebljani slog označava mjesto naglaska.

Abstract

Encyclopaedia Kaykaviana (WikiKay): Here is given the first example of a North-Croatian dialectal wiki-encyclopaedia in old Kaykavian dialect, presented both by its Main page (i.e. Poglavyta strana) and Introductory instructions (Proslovne upute) of the Croat-Kaykavian Wiki (Encyclopaedia Kaykaviana - WikiKay) starting from October 2007, and in December 2009 it had about 590 articles. The next archaic text is written in typical urban Kaykavian of old Zagreb citizens called 'purgeri', and bold syllable indicates the stress site. In parallel from May 2008, also another Adriatic-Chakavian Wikislavia (Encyclopaedia Adriatica - WikiCha) was open, including 546 articles in December 2009.

Uvodne napomene

U tiskanom obliku kod nas već postoji niz klasičnih i opsežnih edicija o kajkavici, pa desetak časopisa tomu bar dijelom posvećenih i više radiopostaja s povremenim ili redovnim kajkavskim sadržajima iz sjeverozapadne Hrvatske. Naprotiv je na suvremenomu medjunarodnom internetu dostupna dokumentacija o kajkavcima još uvijek vrlo oskudna, premda su ini slični mikrojezici i dialekti u Europi mnogo aktivniji i efikasniji baš preko interneta. Donedavna su skoro jedini stalni elektronski portali s kajkavskim sadržajima bili iz Velike Gorice, Varaždina i Bednje, uz nekoliko povremenih privatnih blogova kraćeg trajanja. Najveći mrežni forum za rasprave i obavijesti o kajkavici i na kajkavici ima već niz godina Velika Gorica ([1]).

Skoro sve ostalo na internetu iz Hrvatske je uglavnom jednoumno na Vukovom štokavskom standardu, premda kajkavci još uvijek obuhvaćaju blizu 1/3 Hrvata ili 31% u sjeverozapadnoj Hrvatskoj gdje još živi oko 1.400.000 kajkavaca (blizu milijun i pol), pa bi trebali biti puno više zastupljeni na internetu. Takodjer i u najvećoj elektronskoj enciklopediji Wikipedia, koja ima i tzv. „hrvatsku“ inačicu (ustvari srbohrvatsku pisanu po Anić-Goldsteinu) s blizu 100.000 natuknica često o posve sporednim temama, o kajkavcima (i čakavcima) nema zamalo ništa suvislo izim par redaka o kajkavštini i čakavštini tek kao nekoj marginalnoj folklornoj egzotici, ali tamo nema nijedne jedine izvorne stranice na kajkavskim ili čakavskim tekstovima.

Nasuprot nama, npr. kulturniji Španjolci, Talijani i ini iz Europske Unije zbog dogovorene i prihvaćene višejezičnosti EU, uz svoju Wikipediju na službenomu državnom standardu imaju na internetu još i javne paralelne elektronske enciklopedije na više svojih glavnih dialekata i minijezika: venetski, sicilski, sardinski, korzički, katalonski, bretonski, welški, flamanski, ... itd. Za nedemokratsku istočnu Europu tj. bivše komunističke imperije poput SSSRa i Jugoslavije, takvih minijezičnih i dialektalnih enciklopedija uglavnom još uvijek nema – pogotovo ne na internetu. Zbog toga je od 2006., iz sibirskog Tomska potaknuta i organizirana na internetu tzv. konfederacija WikiSlavia koja bi ostvarila elektronske enciklopedije na većini važnijih slavenskih dialekata.

U okviru toga je od ljeta 2007, tamo uspostavljena i starohrvatski dialektalni Wiki koji je od početka preko bivšega zajedničkog portala (hr.volgota.com), pretežno obuhvatio čakavske i kajkavske sadržaje. Potom je od studenog 2007, tehnički izdvojen posebni čakavski Wiki ili Encyclopaedia Adriatica (kratica: WikiCha) s preko 500 čakavskih natuknica, nakon čega je prvotno zajednički starohrvatsko-dialektni Wiki krajem 2007. postao posebna Encyclopaedia Kaykaviana ili kratica WikiKay. U novije doba od ljeta 2008, dosad radi na internetu i treća naša dijalektalna enciklopedija na staroštokavskom (tj. polukorjenskom) hrvatskom na posebnom portalu (hr.metapedia.org).

U odnosu na klasično tiskane dialektalne tekstove, ovi na internetu (WikiKay i WikiCha) su osobito važni za naš dialektalni podmladak, jer je već dobro poznato kako je danas informiranje preko interneta najprivlačnije za suvremenu mladež kojima se često neda čitati tiskovine. Iako su takve dialektalne enciklopedije na internetu u načelu jednojezične, u praksi su većinom poliglotne jer objavljuju ne samo tekstove na pripadnom minijeziku ili dijalektu, nego i na državnom standardu ili na svjetskim jezicima (engleski ili ini) - ali pod uvjetom da su uglavnom posvećeni dotičnoj dialektalnoj etnokulturi. Naprotiv, uneseni dijalektalni tekstovi na dotičnom minijeziku mogu biti o bilo kojoj tematici iz svijeta, npr. priroda, umjetnost, pjesme, kuharski recepti, citati, poslovice, horoskopi ili slično, - ali samo na tom dijalektu ili minijeziku. Takodjer se očekuju detaljni opisi i povijest svih važnijih naselja s tim dijalektom ili minijezikom, ter životopisi auktora koji su pretežnjo pisali tim dijalektom (minijezikom).

Naša kajkavska elektronska enciklopedija s kraticom WikiKay, bila je neslužbeno dostupna na internetu već od 11. listopada 2007, a službeno-formalno je za svjetsku javnost otvorena dne 21. studenog 2007. Do kraja 2008. je obuhvaćala 290 natuknica o kajkavici ili na kajkavici i dotad je u izradbi ove enciklopedije sudjelovalo 34 ubilježenih suradnika (većinom pseudonimi) za unošenje novih tekstova ili dopunjavanje postojećih, dok je broj pasivnih anonimnih čitatelja puno veći. Do kraja godine 2009. u prosincu je već narasla duplo veća s 590 raznih članaka o kajkavici ili na kajkavici uz 37 registriranih suradnika. Napomena: pridjevak „Kaykaviana“ (s ypsilon) je zato što izvorno u latinskom nema slova „j“ nego se y čita kao naš “j“. Povrh toga je i za zapadne strance Kajkav... nezgodno čitati, jer to npr. Englezi shvaćaju kao Kadžkev..., Francuzi kao Kažkav..., Španjolci kao Kahkav... i slično, dok im je Kaykav... jasnije i jednoznačno.

Problemi dialektnih wikija

Sličan je razvitak imala i mladja 'sestrinska' Jadransko-čakavska Wikislavia (Encyclopaedia Adriatica) s kraticom WikiCha, koja je otvorena za javnost od 12. svibnja 2008. Nakon dvadesetak mjeseci izdvojenog postojanja tj. do prosinca godine 2009. je taj WikiCha već imao 546 raznih članaka o čakavici ili na čakavici, tako da su zajedno obje naše dialektalne WikiKay + WikiCha do kraja 2009. imale ukupno 1.136 članaka na nestandardnim dialektima ili o hrvatskim dialektima. Istodobno i paralelno izvan WikiCha, još su Istrijani takodjer pustili preko interneta i svoj manji dialektalni wiki-leksikon nazvan „Čakapedija“ (Chakapedia), koji je konceptualno i ideološki imitirao jugo-štokavske Wikipedije. Ipak je taj zbog slabe podrške i lošeg uvida u tematiku, nakon par godina početkom 2010. dostigao tek stotinjak manjih člančića uglavnom o Istri na štokavskom standardu. Od god. 2010. je ta paralelna 'Čakapedija' privremeno zatvorena i praktički ugašena uz najavu nove bolje koncepcije, koja dosad nije ostvarena. Dotle je na ovom internetnom portalu, umjesto toga sad otvoren poveći mješoviti rječnik raznih istarskih narječja (slavenskih + romanskih) s oko stotinjak tisuća natuknica: vidi o tomu još pobliže Istarski rječnik.

Istodobno sa Čakapedijom su god. 2009. počeli i tehnički napadi za razaranjem i uništenjem neovisnih WikiKay i WikiCha, jamačno usmjereni i organizirani od naših Vukovskih „dušobrižnika“ štokavskog jednoumlja. Pritom su više elektronskih jugo-hackera na mjesec-dva uspjeli nazmjence srušiti softverski wiki-sustav za WikiCha pa WikiKay i isto ponovo, dok je istodobno niz internetskih vandala brisao tekstove ili u njih ubacivao gluposti i obscene sadržaje bez veze s temom. Nažalost se to uskoro poklopilo s političkim smjenama u sibirskom Tomsku i Rusiji gdje su glavni internetski serveri cijeloga tehničkog sustava Wikislavia: Uskraćena su im sredstva za dalji rad, pa je cijela višejezična Wikislavia s desetak raznih slavenskih sekcija, uključivo Hrvatsko-kajkavski i Jadransko-čakavski wiki, formalno zatvorena i ugašena od 15. prosinca 2009. Od onda su u god. 2010. dosad dostupne na internetu samo za pasivno čitanje (bez proširenja i novih članaka) ranije kraće verzije WikiKay i WikiCha do kraja 2008, koje se mogu naći preko internetnog Web-Arhiva (vidi dolje na kraju net-adrese). Takodjer su u zipanom obliku spremljene njihove najveće završne inačice iz prosinca 2009, za budući slučaj moguće nastavka i rasta neke slične dialektne wiki-enciklopedije, gdje bi to poslužilo kao temelj buduće nadogradnje. Osim toga su barem polovica tih brojnih tekstova u svezi hrvatskih dialekata na internetu prekopirani u treću neovisnu wiki-enciklopediju tj. u Hrvatsku sekciju višejezične grupe Wikinfo (www.wikinfo.org).

Tematska struktura WikiKay

  • 1. Kajkavska naselja: Po svojoj tematskoj strukturi, najveća tematska skupina po tekstovnom opsegu u ovoj kajkavskoj enciklopediji su prikazi kajkavskih i polukajkavskih naselja sjeverozapadne Hrvatske, nazočnih s preko pedesetak natuknica.
  • 2. Rječnici i tekstovi: Daljnja važna tematika su sažeti pregledi kajkavskih rječnika i neki primjerni uzorci izvornih kajkavskih tekstova (vidi niže npr. Očenaš i Kula babilonska), pa neki strukovni rječnici npr. računalni i internetski pojmovi na kajkavici, kajkavski nazivi stranih država i slični. Takodjer se daju popisi s tumačem kajkavskih zoonima i fitonima, ter kajkavski pučki nazivi raznih zvijezda i nebeskih pojmova.
  • 3. Kajkavska ikavica: Drugu glavnu i veliku tematsku skupinu u WikiKay čini 14 povezanih natuknica sa složenim razradama dosad slabo poznate kajkavske ikavice i većine svih pisaca koji su ju rabili – pa je to medju najdetaljnijim pregledima kajkavske ikavice kod nas i svakako najopsežnije na cijelom internetu.
  • 4. Glasila i udruge: Treću tematsku skupinu članaka tvori desetak sažetih preglednih prikaza s popisima kajkavskih udruga, časopisa i radiopostaja koje pretežno ili bar dijelom i povremeno promoviraju našu kajkavsku etnokulturu.
  • 5. Kajkavska etnokultura: Obilna heterogena skupina još su i raznoliki aspekti stare domaće etnokulture kajkavskih krajeva sjeverozapadne Hrvatske. Tu se nalaze npr. stari recepti pučke kuhinje i kajkavskih kulinarskih delicija: štrukli, bunceki, češnjofke, bazlamača, ter ini oblizeki.
  • 6. Kajkavska diaspora: Medju inim natuknicama su važne i one koje obradjuju staru kajkavsku diasporu izvan Hrvatske u Europi (Prekodravje, Gradišće itd.) kao i novije kajkavske iseljenike u prekomorskim zemljama (npr. Kansas, Perth) s kraćim opisom važnijih stranih gradova sa značajnom kajkavskom manjinom.
  • 7. Kajkavska socio-lingvistika: Izim brojnih pojedinačnih natuknica, u paralelnim većim prilozima uz ovu glavnu kajkavsku enciklopediju su i posebni tematski leksikoni o nekim inače važnim, ali još slabo poznatim sadržajima. Prvi i najveći takav je npr. tema: Urbani kajkavci ili purgeri u gradovima srednje i sjeverozapadne Hrvatske.

Razlozi osnutka WikiKay i WikiCha

Iako već postoji klasična 'hrvatska Wikipedija' (s oko 100.000 naslova), nužna je i ova nova wiki-enciklopedia iz više razloga:

  • 1. Članci o kajkavcima i kajkavskoj kulturi u toj jugo-štokavskoj hr.wikipediji su krajnje oskudni i dijelom nestručni, a na samoj kajkavici (ni čakavici) tamo nema zamalo nijednog teksta.
  • 2. Dosadanja hr.wikipedia je tek široka-opća tj. svjetska enciklopedija na hrvatskom većinom kao loš prijevod en.wiki, gdje su specifične teme o Hrvatskoj i Hrvatima slabo i ponekad krivo prikazane: za WikiKay je to ključna i nosiva tematika (a ine svjetske teme samo kad imaju veze s nama).
  • 3. Mnoge važne hrvatske teme u hr.wikipedia, iz raznih razloga izostaju: previdi, taboo, kompromisi itd.- što će se ovdje dopuniti, ispraviti i jasno razraditi za javnost.
  • 4. Ta hr.wikipedia je isključivo jednojezična - samo štokavski, ali nema korisnih i potrebnih članaka na svjetskim jezicima o našim glavnim temama za strance (i iseljenike) - što je u višejezičnom okružju WikiKay i WikiCha poželjno i ostvarivo.
  • 5. Nadalje hr.wikipedia je jednodialektna - isključivo u novoštokavskom jednoumlju (Vukopis), a čakavski, kajkavski, ikavski i starohrvatski (korijenski) tekstovi su nemogući tj. zabranjeni, čak i štokavski o dialektima su skromni (tek kao 'folklorna egzotika') - dok je tu baš obratno.
  • 6. O nama hr.wikipedia daje tek idejno podobne navode od 'stoljeća VII.' do 20-tog: zbog yugo-kompromisa i tabua skoro ništa o Prahrvatima do 7. stoljeća - a ni nove podatke iz 21. st. zbog neznanja, konzervativnosti i inertnosti (lažni 'neutralizam').
  • 7. Zbog popularnog prestiža i forsirane brojnosti, u Wikipediji obiluje mnoštvo polupraznih naslova (tek s par formalnih-neinformativnih fraza): ta 'nedonošćad' se ovdje prebacuje u odlomke sličnih članaka - ili odlaže u posebnu Leglicu (inkubator) dok se ne dopune.
  • 8. Zbog zadane konzervativne koncepcie, hr.wikipedia je većinom bez izvornih rječnika, pjesničkih, književnih i dialektalnih tekstova: što je poželjni i noseći sadržaj naše internetne knjižnice (kao hrvatske databaze).
  • 9. Stručna kvaliteta popularnih tekstova je tamo često niska ili nikakva (jer ih kroje idejni klanovi i nestručni mediokriteti). Ovaj Wiki bar za neke glavne-noseće teme ima obveznu strukovnu i jezičnu recenziju akademskih specialista, pa su ti tekstovi zaključani za kvarenje laika i neznalica: - jezičnu kvalitetu i stručnu vjerodostojnost tu garantira početna ikona hrvatskog grba (= razina Brockhaus-Britannica).

Primjerni tekstovi

Ovdje se daju naslovi ponekih najvažnijih, opsežnih i razradjenih članaka iz WikiKay, od kojih su većina dosad već prekopirani (ili bar prevedeni) u Hrvatski Wikinfo: npr. Kajkavica, Kajkavska diaspora, Kajkavska ikavica, Kajkavska kozmogonija, Kajkavski wiki-rječnik, Kajkavsko-čakavski iskon, Kajkavska prekomorja, Kajkavski festivali, Kajkavski fitonimi, Kajkavski zoonimi, Kajkavsko kulinarstvo, Kajkavsko Prekodravje, Kansas i kajkavci, ... itd. Niže tu slijede dva kraća primjera kajkavskih tekstova iz WikiKay:

Kajkavski Očenaš

1. primjer: Danas već umalo zaboravljena, stara agramerska inačica molitve "Jápa_naš" (iliti Očenâš) po arhaičnom izgovoru domaćih bakica iz Laške vulice vu cirkvi Sv. Martina 1950-ih godina – koja služi kao trajni uzorak izvornoga višestoljetnog jezika Agrámera iz starijeg Zagreba (austrougarski Agram). Agrámerski Očenáš laškovuličánskih bábeka f’cérkve Sv. Martína:

“Jápa_naš kí_si f ’nébe, nek’se svéte ime tvóje, nek’ prihája cesárstvo tvóje, nek’bú vólya tvója kákti na_nébe ták_pa na_zémle. Krúhek_naš sakdájni nam_dáj dénes i_odpúščaj nam_dúge náše, kákti mi_odpúščamo dužníkom nášim i_náj nas_fpélati vu_skúšnje, nég’nas zbávi od_sekíh hudóbah. Z’ Jápom, Sínekom i z’Dúhom svétim, f ’sé véke vekóv, ámen! Svéta Márija milóšče púna, Góspon s’ tébom, nek’búš blážena med’ ženámi, nek’bú blážen plót od_terbúha tvójek, Jézuš-Krístuš! Mámek Bóžji móli za_nás, f ’sé véke vekóv, ámen!”

Biblija: Kula babilonska

2. primjer: noviji zagrebéčki prijevod “Kule babilonske” iz Starog Zavjeta:

Jednuč je na celom svete bila jena špreha z' istim rečima. I poklem su oni putovali od zehoda, su prihajali do jene doline vu zemli Šinar i tam su se naselili. Ondak su rekli jeni drugima: Bumo si zdelali cigle i bumo njih spekli", pak su njim te cigle rabile namesto kamena, ter ilovec kakti malter. Ondak si veliju: "Bumo sebi zdelali jenoga velkega grada i vu njem turanj do nebesih, pak bumo si zeli imena dok se ne razbežimo po svetu". I ondak Sevišni zide dol za videt tega grada i turanj ktere su delali ljudski sini. Ondak je Sevišni rekel: "Pogleč, oni su jen narod z' istom šprehom i oni su to začeli delat. Ampak bi trebalo sprečiti se kaj bi šteli zdelati? Bumo zišli dol i bumo jim zbantuvali jezika, pak jeni drugima več ne buju razmeli kaj veliju’’. I tak njih je Sevišni odtud raztepel diljem sveta, ter su oni prestali delati tega grada. Zato ga je On nazval Babilon, ar im je tam zbantuval šprehe od celoga sveta i od tam je njih Sevišni raztepel diljem sveta.

Kajkavski portal WikiKay

Tekstovi članaka za taj WikiKay su načelno pisani po dva jezična modela: ako su na kajkavici onda obuhvaćaju bilo koju temu iz svijeta, ali su tu takodjer prihvatljivi i dopušteni bilo koji ini susjedni ili svjetski jezici, – ali samo kad im je tema kajkavica i kajkavci (iz tehničkih razloga su nepoželjni strani alfabeti izvan latinice). U slučaju namjenskih članaka o kajkavici pisanih štokavskim standardom, ovi trebaju načelno biti u skladu sa školskim pravopisom tzv. „Londonac“ (Babić-Finka-Moguš: niz izdanja od 1994. do danas), ali tu nikako nije prihvatljiv hibridni novosadski Vukopis (Anić-Goldstein) pod lažnohrvatskim naslovom. U slučaju kajkavskog teksta, taj može biti na bilo kojoj inačici u okviru kajkavice (Ivšić 1937, Lončarić 1996), samo je za rjedje i manje poznate govore poželjno navesti kojoj varijanti pripadaju. Ipak se za opće širje teme i pogotovo inozemne (samo na kajkavici), preporuča ako je moguće neka budu na zagrebačkoj kajkavskoj inačici tj. „zagrebéčka kajkavica” ili “agrámerska špreha“ (Magner 1966, Bauer 1991, Šojat i surad. 1998, Lovrić i sur. 2006 i 2011), ili bar minimalno srednjohrvatska polukajkavska koiné (Magner 1971), zbog više praktičnih razloga:

  • 1. Književna tradicija: Na kajkavici manjeviše sličnoj zagrebečkoj je napisana i objavljena većina klasičnih djela hrvatsko-kajkavske književnosti od 17.- 19. stoljeća.
  • 2. Brojnost korisnika: Najbrojnija povezana populacija aktivnih kajkavaca i polukajkavaca danas živi u velegradskom okružju Zagreba, gdje su polovica grada ili oko 410.000 kajkavci ili bar polukajkavci.
  • 3. Suradnici WikiKay: Od registriranih 37 suradnika u WikiKay, njih 3/4 su većinom bili iz gradskog okružja Zagreba.
  • 4. Upravno-tehnička razrada: U manjim kajkavskim gradićima i selima je kajkavski razvijen više za poljodjelstvo i obične svakodnevne potrebe, pa je prikladan za lijepu kniževnost, pjesništvo i sl. Medjutim, za današnji svakodnevni život i izražavanje o upravnim, tehničkim i znanstvenim temama suvremenog jezika na razini moderne Europe je to u praksi ipak nedovoljno, pa je za te širje i sveobuhvatne svrhe zadovoljavajuća tek velegradska kajkavica Zagreba i možda donekle iz Varaždina i Velike Gorice: npr. mlažnjâk (avion), télkač (TV), môbič (mobitel), kómpač (računalo), ...itd.
  • 5. Mladi i internet: Glavni korisnici te internetske enciklopedije WikiKay trebaju biti mladi (polu)kajkavci ispod nekih 30 godina, a takvih ima najviše u gradu Zagrebu i dijelom u manjim kajkavskim gradićima, dok mladi iz kajkavskih sela imaju tek lošiji i povremeni pristup internetu ili ga uopće ne rabe.

Sada niže slijedi kopija zadnje javne verzije WikiKay iz prosinca 2009, a kao primjerni uzorak se daje početni portal „Encyclopaedia Kaykaviana“ (WikiKay), tj. ulazna stranica (Poglavýta strana) i pripadna uvodna uputstva (Proslôvne upute) na kajkavici:

POGLAVÝTA STRANA (Main page)

Horvatsko-Kajkafska Wikislavia (WikiKay)

To je projekt WikiSlavia na kajkavici:

  • Dobre prihajali vu Wikislavio  — ktera je sestavni člen združbe svobodnih Slovanskih enciklopedia, gdi seki more spredelati nekateri členek il napisati kigot nevi. Wikislavia je svobodna internetna enciklopedia, zasnovala ju je grupa wiki-disidentof kteri su sterani z'ruske Wikipedie zbogradi svojih štandpunktof (POV) ter nacionalnih progona. Wikislavia ima seobjemnu politiku ter oglašuva ne sam členke, nek takaj wiki-izvire ter obrazovne soderžaje. Skupni broj oglašenih stran je višje nek 200.000 uz zbrzani rest. Wikislavia zdrževa strane na puno slovanskih i turkijskih jezikof. Obaviesti su mogoče, al morajo biti objavlene vu enciklopedijskem stilu zlaganja. Naši sodelafci vu paralelnemu projektu z' desetak jezikof so vu zahodnoj Europi: Metapedia.org. Ova neva skupina Metapedia - Wikislavia z' dvatset jezikof skupa ima skorom 250.000 enciklopedičnih členof.
HrvatGrb.png

- Ovo je projekt WikiKay iliti Horvatsko-Kajkafska Wikislavia :

500px


ENCYCLOPAEDIA KAYKAVIANA

- Jena Wiki-enciklopedia ter medmrežna knižnica vu horvatskoj kajkavici, iliti WikiKay -

Horvatska medmrežna enciklopedia f'kajkavici

Dobre prihajali vu WikiKay, jenu svobodnu Wiki-enciklopediu ter internetnu pismohranu f ' kajkavici, ktera je odprta vu listopadu 2007, kakti pervi i doseda jedini wiki na kajkavici. Ovo je Poglavita strana nove kajkafske vehje vu mednarodnoj Wikislaviji ter vu vekšoj evropejskoj Metapediji. Tu je jeno proslovje na kajkafskemu ter angleškemu z'poglavitim temami ter inim zvezama za uporabo i sodelafce. WikiKay obuhvača takajše jenu Medmrežnu knižnicu ze kajkafskih pesni, proznih teksti, obrazbenih materialih i stručnih novicah itak. Of Wiki mora biti največ pisan kajkafski, al členki moreju biti takaj na štokafskemu il angleškemu - samor kad govoriju o kajkafcih il kajkavici. Ak je pa členek napisan f ' kajkavici - ondak more bit o kteri got temi na svetu. Členki moraju imeti pervi titul na kajkafskemu ter drogi takaj angleški, al vekši teksti morajo imeti takajše pervi del kak English Abstract za tuje čitatele. Naša načela Wikislavie su: puna svoboda brez cenzure, sovremeni pristop zi nevih podatkih od 21. stoletja, verna istinitost podatkof, moralnost i odprtost takajše za skrite tabuje kteri su drugdi izostavleni. Vu Wikislaviji je prepovedano: lažliva formalna 'neutralnost', zastareli dogmatizem, demagoška cenzura i farizejni pristop, zamegleni problemi nepodobnih tema, ter ine nepravice. To ni sam jen popularni wiki, neg ozbiljna databaza za medmrežnu naobrazbu, pak su členki na 3 nivoja: 1. Provizorni nevi načrti za vse i anonimce, 2. Zreli pravi členki za registruvane izdavače, 3. Recenzirane strukovne razprave ktere su zaklučane sam za eksperte, ze znakom horvatskog gerba na verhu (garantirani postdiplomski nivoj).

SUMMARY

WikiKay or Wiki-Encyclopaedia & Internet-library in Kaykavian: This is a new Wiki-Encyclopaedia and Internet-Library in Croat-Kaykavian dialect, starting from October 2008. It is quite open and free for listening, and also for any further contributing and ameliorating by its bona-fide users. This includes also an open Internet-Library in Kaykavian with the original authorized contributions in poetry, prose, scientific news and the last discoveries. During the past, Kaykavian was the official-public language in Croatia of 16th - 19th century. During 20th century Kaykavian in Yugoslavia was oppressed, neglected, and permitted only in poetry and folklore; this Kaykavian Wikislavia is now its first public appearing via internet. The main language of actual Wikislavia is the relict Kaykavian idiom of northwestern Croatia including Zagreb capital and spoken by 1/3 of all Croats. In writing special texts on Kaykavians and Kaykavian culture, foreigners and emigrants can use also English or other major language; however if an article is written in Kaykavian alone - then it can cover any topic in world. Most articles have an English subtitle added, and longer ones include also an Abstract in its first chapter. Wikislavia's leading principles are: total openess, no any censure, the last modern data, true informative reliability (no formalistic 'neutrality'), a moral approach - but also the objective elaboration of taboo-topics (elsewhere blurred or eliminated). The false neutrality, outdated dogmatism, ideological censure, demagogy and destructive immorality, falsified blurring and erasing, clans domination and outvotings, and other wiki-deviations here are rejected and not acceptable. We are not a pop-wiki only, but the serious database library for responsible open education; thus our texts are on 3 levels: 1. Initial new drafts free for anyone anonym.; 2. Ripen featured articles for registered edits; 3. Closed review papers by experts only, with red-chess icon in top (guaranteed M.Sc. quality).

  • -- Vu tem času imamo 590 členkof. --
  • WikiSlavia takaj prima i objavljuje neve raziskave, izvirne tekste, slovare, citate ter ine soderžaje ktere ne prima Wikipedia.

Zakaj pa Encyclopaedia Kaykaviana?

  • 1. Ar so kajkavci jur denes 1/3 il tristjeden % vseh Horvatof !
  • 2. Ar pol Zagrepčancof vu horvatskoj prestolnici pa govoriju kajkafski.
  • 3. Ar je ot šesnajsteg do devetnajsteg stoleča, kajkafski bil javni-službeni jezik f ' Horvatskoj ter je imel bogatu kniževnost, ktera je seda zahitjena.
  • 4. Ar vu dosedajnoj Wikipediji nema skorom nikaj o kajkafcih ter nijeden vekši kajkafski tekst.
  • 5. Ar temelna ljudska pravica je izvirna kultura ter informacia f ' mamekovoj šprehi, kaj za 1/3 kajkafskih Horvatof ne balkanezerski jezik (jugoslovanski ' Vukopis').

Kajkafski pregled tema za WikiKay

Pozdravleni čitateli: Wikislavia je evropejski projekt za zdelati enciklopedie f' različnih jezikih vu svobodnom bezplatnem pristopu ter brez idejne cenzure. Još denes kajkavski privatno govoriju blizo 1/3 vseh Horvatof ter pola Zagrebčancof, al vu dvajsetem stoletju kajkavica je f ' Jugoslaviji pa bila potisnuta i zbantuvana, ter samor kak jeno provincialno narečje za folklor i pesni dopuščena: Sedaj je vu ovoj kajkavskoj Wikislaviji prvič zneva zdignuta kak jen javni jezik na mednarodni internet. Vu pravlenju ove kajkavske enciklopedie moreju sodelovati vsi kteri znaju pisati kajkavski, al takaj i stranci il naši izseleniki na angleškemu il štokafskemu samor kat pišeju o kajkavcih i kajkavici (takove tekste bumo potem preveli f' kajkavski).

  • Naravoslovje (naturalne znanosti): Biologia - živali, biline, bakcili - Ekologia, rezervati, endemi - Fizika, podnebje, meterologia - Geologia ter okamine - Hidrologia, morja ter oceani - Kemija - Matematika ter geometria - Vraštvo ter antropologia - Zemlepis, orsagi, kartografia - Zvezdoslovje ter astrofizika.
  • Naprave i tehnologia: Dizajn - Elektrotehnika ter elektronika - Ekonomia i tergovina - Hižništvo ter gaštronomia - Industria ter obrti - Internet i telekomunikacie - Ladjarstvo ter ribičija - Novine, krugoval i dalekovidnica - Poljodelstvo ter prehrana - Promet i vozila - Strojarstvo i tehnika - Šumarstvo ter vrtlarija - Turizem ter ugostitelsatvo - Vojska ter rati - Zidarstvo i urbanizem.
  • Humanistične ter društvene znanosti: Demografia ter naši iseleniki - Etnologia, folklor, mitologia - Filmi ter stripi - Glasba (muzikologia) - Kazališče i estrada - Kniževnost i pesništvo, knižnice - Mudroslovje ter logika - Pedagogia ter naobrazba - Poviest (hištoriografia)- Pravica ter adminištracia - Psihologia ter duhovnost - Politika i strajnke - Rekreacia, zabava, igre - Sociologia - Starinarstvo ter prapoviest - Šport i hobi - Umetnost, slikarstvo i kiparstvo.
  • Jezikoslovje (lingvistika): Horvatski: kajkafska gramatika, jezikoslovje, slovari - Domače menše jeziki: albanski, čiribirski, židofski, cigajnski - Sosedni jeziki: taljanski, krajnski, nemški, magjarski, serbski, bosanski, črnogorski - Svetski jeziki: angleški, španjolski, francezki, ruski, arabski, kitajski - Mertvi jeziki: latinski, samskrit, babilonski, stari slovanski - Zmišleni jeziki: esperanto, volapuek, interlingua - Kolonialni hibridni jeziki i lingua franca: srbo-horvatski, agramerski, anglo-kajkafski, franglais - Stara horvatska pisma: glagolica i bosančica.
  • Veruvanje i tradicija: Islam (muhamedanstvo) - Judaizem - Katoličanstvo - Mitologia i legende - Nevi svetonazori - Pravoslavje (ortodoksi) - Proteštanti - Ine stare vere.
  • Ine teme etc.: Futurologia ter proročanstva - Himne, gerbi, horugve - Kolendariuš i horoškop - Kritike ter alternativa - Popis horvatskih gradof - Poviest horvatske znanosti - Problemi i neve ideje - Popis orsagof – Tematske skupine - Kralji, predsedniki, ini poglavari - Životopisi pokojnikof i sodobnikih.

PROSLÔVNE UPUTE za porabilce

Dialektalne Wiki-enciklopedie: Poglavito kulturno načelo Metapedie i Wikislavie je solidarno prihvačanje glavnih narečji z' evropejskih jezikovnih skupin kakti punopravnih inačica f ' informiranju pripadajočih kulturnih zajednica: Isto odseda vredi takaj za nevi WikiKay, gdi buju se svobodno pisali področni teksti na kultiviranoj kajkavici, ampak takajše na čakavici vu paralelnoj Čakavskoj Wikislaviji (il WikiCha). Ak je poznato, pri titulu vsakega členka vu Kajkavskoj Wikislaviji potrebuva f ' zaporki dodati njegof čakafski sinonim (ak ne - bu ga dodal tehnični urednik). Proslovne pripomene: Poglavita načela neve evropejske skupine Meta - Wikislavia, kterima se jasno razlučeva ot popularne Wikipedie jesu:

  • 1. Najvekša otprtost, svoboda čitanja i uredjenja, gdi more sodelovati seki pismen i samor je zbogradi onemogučenja zlonamernih vandalof poželjna ubilježba (registracija).
  • 2. Teme so zisem svobodneg izbira i trebajo biti enciklopedijskeg zgleda ter kulturno pisane.
  • 3. Izbir i stil pisanja je otprt i jasen brez taboo-temah, o vsemu se more pisati kritički-eksplicitno, poštiva se izvirni tekst i popravlaju se samor očigledni tipfeleri i vraguvanje.
  • 4. Ne ideopolitične cenzure, ne demagogie samovolnih administratorof, postoji tekar širje kolektivno ravnatelstvo za tehnično zdrževanje ter demokratsko sodelavstvo vu podeli poslof.

Vu ovu panevropejsku obitel otprtih i moralnih wiki-enciklopedij, seda se na internete združeva takaj ova naša neva WikiKay. Zato vabimo vse dobronamerne i zainteresirane sodelafce z' domovine i emigracie, takajše one z' Wikipedie, nek se poklen registracie zvrstaju f ' nekateri koristni posel na ovoj kajkafskoj inačici: ak imeju prave kvalifikacie kak spisateli tekstof, il da inač sodeluju bar f ' njihovoj tehničnoj opremi, lekturi, prepisuvanju i zvrstavanju, vu nabavki slika i karata, il f ' nalaženju koristnih informativnih poveznic (ne politične reklame ni trgovački spam). Ovo je naš združeni kajkafski projekt za bolšu informatičnu budučnost kajkavice, pak so f ' njemu vsi dobrodošli - osim zlonamernih vandalof ter ideoloških žbirof kterima priporočamo svobodno čitanje brez smetanja.

Poglavýta načela vu WikiKay

WikiKay je specializirana enciklopedia na verodostojno-dokumentarnim načelim, pak treba postati sovremena elektronična panorama kajkavice, kajkafcih, kajkafske kulture i naravi njihovega kraja. Normalno je za očekivati da bu nekatereg preklapanja zmed WikiKay i Horvatske Wikipedije, takajše kak ima preklapanja zmed elektronične Wikipedije ter vnogih enciklopedij na papiru, al njimi so način obrade i širina podatkof drugači. WikiKay i Wikipedia se načalno razlikuju po jeziku, tematskom izbiru, načinu prikazbe, obsegu tekstof i metodskom pristopu:

  • 1. WikiKay razradjiva prvič kajkafske teme, a ine opče-svetske tekar f ' kratkem na kajkavici, vekšinom kak odlomki širih tekstof - a vu Wikipediji je vekšinom obratno.
  • 2. WikiKay teži obradi vseh kajkafskih tema, a inozemnih tekar ak imeju nekatere zveze z nami: na pr. sosedni orsagi, emigracija, naši istraživači ter slične zveze.
  • 3. Poglavito načelo cele WikiSlavie je kak so vsi slovanski dialekti, mikro-jeziki i njihove kulture istovredni i ravnopravni pak se morajo bližje predstaviti vu materinskoj inačici kakti naši kajkavski i čakavski. Horvatska Wikipedija je samor na novemu kniževnom štandartu (Vukopis), a dialekti se tam tekar spominaju kak lokalna folklorna egzotika brez detaljof i brez primernih tekstof.
  • 4. Jezikovne razlučbe: „Horvatska“ Wikipedija je doseda vekšinom napisana na novosadskem Vukopisu (Anić-Goldstein), a WikiKay je brezuvetno na domačoj klasičnoj kajkavici. Tu moreju biti na našem štandartu il na angleškomu samor nekateri tematski členki ak pišejo ob kajkavici i kajkafcih (pak buju potem prevedeni na kajkavico ak su dobre).

Upute porabilcima: Metapedia, Wikislavia i naša nova WikiKay su seriozni informativni projekti za sodelavo odgovornih intelektualcof, prvič za verodostojno informiranje i modernu naobrazbu brezplatnih porabilcof na razini 21. stoletja. Zbogradi tega WikiKay nije debatni klub za brezkonečne diskusije ob vsemu il ničemu: zainteresuvani za ovo se moreju obratiti na brojne diskusijske forume diljem interneta.

  • 1. Nebrisanje tekstof: Vu popularnoj Wikipediji moreju zlonamerni pojedinci il cele interesne grupne pritiskom i nadglašuvanjem zbrisat i hitit vun cele teme i natuknice ak su njimi idejno nepodobne il interesno nepoželne. Ovdi tehnično nema takove mogućnosti, pak jednom napisana tema i natuknica tu ostaju zanavek t.j. moreju se samor popraviti i preraditi il dopuniti - al ne fkinuti ni zbrisati pod kterim got izgovorom.
  • 2. Vseobuhvatnost: Seki tekst tu mora biti sodrževan i informativen z' dost faktof, a ne razvodnjen i polprazen tekar z' občim frazami (model: puno piše - malo reče). Prilogi moraju biti pisani serioznim stilom brez vraguvanja (vu protivnem buju takove rečenice brzo zmeknjene il predelane). Teksti nek buju jasni, al z' malo straneg žargona i fraza t.j. razumlivi vsekomu pismenem intelektualcu kteri zna kajkafski.
  • 3. Jezik i prievod: Teksti za WikiKay se načelno pišeju horvatskom kajkavicom tj. klasičnim kultiviranim jezikom hrvatske kajkafske kniževnosti do 19. stoletja. Ak je zbogradi bilo česa prilog napisan na drugačem sličnem jeziku zven granice kajkavice, tad se prevodi na kajkavicu. Slično vredi takaj za kajkafske emigrante kteri več malo znaju il ne znaju kajkafski, pak moreju dostavit svoj engleski il ini strani tekst, kteri se potem prevodi na kajkavicu.

Metapedia - projékti

Wikislavia - projékti

Zvenske zveze (External links)

Spovêznice (Links)

Wikislavia Web.archive

Referéncija

A short partial adaptation after GNU-license from the starting Kaykavian pages of Croat-Kaykavian Wiki (WikiKay), last version of December 2009.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Encyclopaedia_Kaykaviana&oldid=54064"