Biblija

Biblija je sveta knjiga kršćana i židova. Nastajala je od 13. st. pr. Kr. do godine 95. Nekad se naziva i Pismo i Sveto Pismo. Rieč dolazi od feničke luke Biblos. Najprodavanija je knjiga svih vremena.

Podjela

Stari zavjet

• Petoknjižje: Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi, Ponovljeni zakon
• Poviesne knjige: Jošua, Suci, Knjiga o Ruti, Prva knjiga o Samuelu, Druga knjiga o Samuelu, Prva knjiga o Kraljevima, Druga knjiga o Kraljevima, Prva knjiga ljetopisa, Druga knjiga ljetopisa, Knjiga Ezrina, Knjiga Nehemijina, Tobija, Judita, Estera, Prva knjiga o Makabejcima, Druga knjiga o Makabejcima
• Psalmi
• Mudrosne knjige: Job, Mudre izreke, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama, Knjiga Mudrosti, Knjiga Sirahova
• Proročke knjige: Izaija, Jeremija, Tužaljke, Baruh, Ezekiel, Daniel, Hošea, Joel, Amos, Obadija, Jona, Mihej, Nahum, Habakuk, Sefanija, Hagaj, Zaharija, Malahija

Novi zavjet

• Evanđelja: po Mateju, po Marku, po Luki, po Ivanu
• Djela apostolska
• Poslanice: Poslanica Rimljanima, 1. Poslanica Korinćanima, 2.Poslanica korinćanima, Poslanica Galaćanima, Poslanica Efežanima, Poslanica Filipljanima, Poslanica Kološanima, 1.Poslanica Solunjanima, 2.Poslanica Solunjanima, 1. poslanica Timoteju, 2.Poslanica Timoteju, Poslanica Titu, Poslanica Filemonu, Poslanica Hebrejima, Jakovljeva poslanica, 1. Petrova Poslanica, 2.Petrova Poslanica, 1. Ivanova Poslanica, 2.Ivanova Poslanica 3.Ivanova Poslanica Judina poslanica
• Otkrivenje

Kumranski spisi

Također zvani i svitci s Crnog Mora su 900 spisa odkrivenih u špilji 1947. od pastira. 70% dešifriranih spisa pripada Bibliji. Radi se o spisima tamošnje židovske sekte. Objavljivanje je dugo trajalo pa se mislilo kako se skriva zbog toga što je u sadržaju različito od drugih primjeraka Biblije, ali se kasnije ispostavilo da se radi o primjercima jednakim ostalima. Prije objave se mislilo kako postoji šifrirano značenje što se kasnije ispostavilo kao netočno. Prema svim provjeravanjima može se zaključiti da su svitci pripadali odvojenoj religijskoj zajednici koja se držala po strani od ostalih. Početkom 68. godine u kumransko područje dolazi vojska rimskog generala Vespazijana kako bi ugušila židovsku pobunu, pa se s pravom može pretpostaviti da su upravo tada svitci bili sakriveni u spilje.

Septuaginta

Prijevod SZ na grčki je nastajao od 3. - 1. st. pr. Kr. Od 2. - 4. st. prepisivan na papiruse, a nalazi se i u kodeksima (Vatikanskim, Sinajskim i Aleksandrijskim). Kasnije je i tiskan.

Vulgata

Prijevod na latinski je od Sv. Jeronima po papinom nalogu. Nastajao je od 383.- 405./406. Zamijenio je prijevode na latinski iz doba ranog kršćanstva (Itala ili Vetus Latina - slabo očuvanih do danas). 1979. je dovršena Neovulgata.

Tumačenja

Tumačenje Biblije postoji od 2. st. pr. Kr. Od 2. st. u kršćanstvu je rasprava o tumačenju. Aleksandrija je zastupala alegorijsko tumačenje, a Antiohija doslovno. U srednjem vijeku se razvija skolastika koja se bavi proučavanjom Biblije.

Prijevodi na hrvatski

Prvi su prijevodi evanđelistari iz 14. st. Cjeloviti su iz početka 16. st. Prvi cjeloviti tiskani prijevod je iz 1831.